Usprkos otežanim uvjetima rada i funkcioniranja zdravstvenog sustava, hitna stanja se redovito zbrinjavaju u našim bolnicama. Hitni operativni zahvati se provode, srčani i moždani udari se odmah zbrinjavaju. Kako bi olakšali posao liječnicima hitne službe, a i sebi uskratili nepotrebno čekanje u ambulantni hitne medicine, donosimo popis simptoma zbog kojih se treba javiti liječniku, i onih koji mogu pričekati posjet ambulanti opće medicine.

10 simptoma zbog kojih se treba odmah javiti liječniku

1. Bol u prsima – ukoliko spadate u rizičnu skupinu za kardiovaskularne bolesti, velika je vjerojatnost da se radi o infarktu miokarda
2. Naglo nastala nemogućnost govora sa slabošću jedne polovice tijela – pravovremeno prepoznavanje moždanog udara nosi velike šanse potpunog oporavka
3. Naglo nastalo otežano disanje – uzimanje oralnih kontraceptiva, maligne bolesti, sklonost zgrušavanju krvi i niz drugih rizičnih čimbenika povećavaju vjerojatnost plućne embolije
4. Trauma glave – svakako je potreban liječnički pregled zbog povećanog rizika intrakranijalnog krvarenja
5. Visoka temperatura praćena teškim poremećajem svijesti – prijeteća sepsa definitivno nije stanje koje će se izliječiti kod kuće
6. Naglo nastala bol u trbuhu popraćena krizom svijesti – prijeteća aneurizma i perforacija abdominalne aorte može dovesti do smrtnog ishoda
7. Naglo nastala glavobolja visokog intenziteta – osim moždanog udara, aneurizme moždanih arterija i maligni tumori na mozgu su stanja s čijim liječenjem nipošto ne smijete čekati
8. Nepravilan ubrzan i/ili usporen rad srca – nepravovremena kardiološka dijagnostika povećava rizik od nagle srčane smrti
9. Alergijske reakcije sa znacima otežanog disanja – svaka smetnja disanja kod bilo kakvih manifestacija alergijskih reakcija nosi povećan rizik zastoja disanja
10. Crna stolica i/ili povraćanje krvi – odgađanje liječenja krvarenja iz probavnog sustava može dovesti do iskrvarenja i smrtnog ishoda

10 simptoma koji mogu pričekati:

1. Mučnina, povraćanje i proljev – najčešće se radi o akutnom gastroenteritisu ili gastroenterokolitisu u kojima dijetna ishrana i dostatna rehidracija u pravilu dovedu do potpunog oporavka
2. Povišena tjelesna temperatura – najčešće se radi o blagim virusnim infekcijama dišnog sustava koje većinom ne zahtijevaju niti antibiotsko liječenje
3. Bol u leđima – najčešće takvi bolovi popuste na neki od standardnih analgetika
4. Blaga glavobolja – paracetamol ili ibuprofen uglavnom će biti vrlo učinkoviti
5. Palpitacije – kratkotrajno lupanje i preskakanje srca je više neugodan, nego opasan simptom
6. Ogrebotine – ako nema značajnog krvarenja, flaster ili zavoj obično su dovoljni
7. Nadutost u trbuhu – obično je rezultat neuravnotežene i nekvalitetne prehrane
8. Opstipacija – ukoliko dva ili tri dana nemate stolicu, pokušajte s lokalnom primjenom čepića ili odgovarajućih sirupa
9. Povišeni krvni tlak – kratkotrajne oscilacije krvnog tlaka nisu životno ugrožavajuće, no dugoročno je potrebno krvni tlak dovesti pod kontrolu
10. Bol i pečenje pri mokrenju – najčešće se radi o nekompliciranoj infekciji mokraćnih puteva

Odgovornim ponašanjem uz raspoznavanje opasnih simptoma pomažemo liječnicima u dijagnostici i određivanju terapije, ali i pomažemo i samima sebi.

Ordinacija.hr

VEZANI SADRŽAJI

• Jeste li jabuka ili kruška?
• Kikiriki za zdravo srce
• Rizik infarkta u dijabetičara
• Simptomi srčanog udara