Naslovnica
06.7.2020.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Opasni i bezopasni simptomi

Usprkos otežanim uvjetima rada i funkcioniranja zdravstvenog sustava, hitna stanja se redovito zbrinjavaju u našim bolnicama.... Više...
Slika
Sezona alergija

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca... Više...
Slika
Corona Info kutak

U skladu sa nastalom zdravstvenom situacijom i u želji da bude na usluzi svojim prijateljima i posjetiocima, Medikus.hr je... Više...
Slika
Corona virus (Covid 19)

Koronavirusi (CoV) su velika obitelj virusa koji uzrokuju bolesti u rasponu od obične prehlade do težih bolesti poput... Više...
Slika
Doping u sportu

Što je doping i kako se boriti protiv njega? Pitanje dopinga u sportu posljednjih se tjedana široko raspravlja, ali o čemu se... Više...
Slika
Cijepljenje kod odraslih osoba

To što ste odrasli ne znači da ste imuni na određene bolesti. Cijepljenje je važno za očuvanje zdravlja kod djece i kod... Više...
Slika
Predavanje "Utjecaj predananalitičkih faktora na krvnu sliku"

Pozivamo vas na predavanje "Utjecaj predanalitičkih faktora na rezultate kompletne krvne slike" dr.sc. Vanje Radišić Biljak,... Više...
Slika
Što uzrokuje migrene?

Migrena je glavobolja karakterizirana intenzivnim lupanjem koje može trajati između nekoliko sati, pa čak i dana. Udarna ili... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Home Medicina ADHD
ADHD PDF Ispis E-mail
Članci - Medicina
Autor Dina L. Volčanšek   
Petak, 18 Listopad 2019 10:53

adhdADHD (na engleskom je kratica Attention deficit hyperactivity disorder) je poremećaj manjka pažnje i hiperaktivnosti. Time je klasificiran u poremećaje u ponašanju (eng. Neurobehavioral disorder). Kako i samo kaže glavni simptomi poremećaja uključuju manjak pažnje, hiperaktivnost, i često je popraćeno impulzivnošću. ADHD pojavljuje se u djetinjstvu (ima učestalost od čak 5% do 11%) što je dovelo do mnogih istraživanja o samom poremećaju i kako ga liječiti.

 

Simptomi i liječenje

Zbog činjenice da poremećaj prouzrokuje nepažnju i/ili hiperaktivnost/impulzivnost, koje mogu dovesti do situacija u kojima se teško komunicira i radi s njima. Ti problemi su često vidljivi u odnosima s roditeljima, vršnjacima i učiteljima jer poremećaj utječe na donošenje odluka i kontrolu emocija. Zbog simptoma stručnjaci se nemogu dogovoriti oko liječenja: neki smatraju da bi liječenje trebalo biti terapeutsko s fokusom na treninge povećanja pažnje, dovođenje strukture u njihove živote, itd., dok neki smatraju da bi simptomatsko liječenje stimulansima korištenjem npr. Antidepresiva koji mogu pomoći no u krivoj dozi mogu prouzrokovati druge probleme. Naravno, mnogi pokušavaju izbjeći farmakološko liječenje zbog same činjenice da ne žele koristiti lijekove ako nije nužno. Nekolicina studija pokazalo da je kombinacija terapije i lijekova najbolje opcija za ublaženje simptoma.

Pažnja sa djecom

Dječaci koji pokazuju više hiperaktivnost ili impulzivnost, povijesno su imali veću vjerojatnost da im se dijagnosticira ADHD u usporedbi s djevojčicama. No, povećana svijest o nepažljivom dijagnozom sa simptomima dovela je do povećanja dijagnoza među djevojčicama u posljednjih nekoliko godina.

Današnji svijet tehnologije nam pruža svakodnevna ometanja na različitim razinama što potiče ometanost, razdražljivost, nepažnju, itd. - neka istraživanja čak ukazuju na korelaciju između unapređenja tehnologije s učestalosti ADHD-a ali je moguće da je jednostavno kvalitetnije i češće dijagnosticiranje. Zato što svi znamo pokazivati ta dva glavna simptoma: nepažnju i impulzivnost, da budemo dijagnozirani moramo imati te probleme redovito i moraju odgovarati određenoj dobnoj skupini, ali uzimajući u obzir da se simptomi moraju pojavljivati prije 12. godine života.

Uzrok ADHD-a

Uzroci ADHD-a nisu jasni. Kao i kod ostalih poremećaja mentalnog zdravlja i ponašanja, geni najvjerojatnije imaju ulogu, ali novija istraživanja impliciraju i na utjecaj izloženosti okolišnih toksina (pesticidi, olovo, itd.), kao i prenatalno pušenje cigareta i unos alkohola, ali čak i šećera koji igraju ulogu na pojavu ADHD-a. Roditeljstvo nema nikakav utjecaj na pojavu poremećaja no način na koji se postupa i pomaže djeci može utjecati na način na koji se simptomi projiciraju. Djeci koja su izložena nedosljednoj disciplini ili trpe zanemarivanje, može im biti teže izazivati ​​impulse ili usmjeriti svoju pažnju kasnije.

Održavanje odnosa s ADHD-om

Održavanje bliskih odnosa može biti izazov za osobe s problemima s pažnjom. Budući da im pažnja lako odluta, može se učiniti da ne slušaju pažljivo voljene ljude, a problemi u organizaciji vremena mogu ih dovesti do toga da često kasne - ili da zaborave planove izlaska. Za osobe s ADHD-om ključno je da budu svjesni utjecaja svog stanja na druge i da razviju vještine za izgradnju jačih društvenih veza. S druge strane, za voljene osobe je jednako važno da prepoznaju izazove povezane s ADHD-om i da shvate da je u mnogim slučajevima osoba s ADHD-om svjesna i pokušava upravljati svojim ponašanjem.

Rasprava oko ADHD-a

Iako je desetljećima naveden u Priručniku za dijagnostiku i statistiku mentalnih poremećaja, ADHD i dalje ostaje kontroverzan. Je li to istinski poremećaj ili je jednostavno kolekcija prirodnih ponašanja koji se ne toleriraju u današnjem svijetu s visokim očekivanjima? Čak i među onima koji se slažu da ADHD postoji, postoje konkurentne teorije o tome što, ako ništa, pokreće njegove simptome. Donedavno se smatrao poremećajem u djetinjstvu iz kojeg su pojedinci na kraju izrasli. No, iako dokazi upućuju na to da je do 50% dijagnosticirane djece “preraslo” to stanje, kod drugih se ne zna ne promijeniti ništa.


Prijevod: Dina L. Volčanšak

Npr.org

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2020 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.