Naslovnica
26.6.2019.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Otkriće EKG-a

Willem Einthoven, nizozemski liječnik, rođen u današnjoj Indoneziji je dovršio prvi praktični sustav... Više...
Slika
Cest is d Best

Po 22. put Cest is d Best, zagrebački festival od 30/05/2018 do 03/06/2018 predstavlja ulične zabavljače, likovne umjetnike,... Više...
Slika
Stop alkoholu

U Hrvatskoj danas ima oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu, od čega 50 tisuća žena. Jeste li kad razmislili o tome koliko... Više...
Slika
Vježbanjem do hormonalne ravnoteže

Problemi poput razdražljivosti, problematičnog tena, poremećaja u spavanju, umora i/ili apatije pa sve do disbalansa u libidu... Više...
Slika
Leonardo-istinski genije

Leonardo da Vinci bio je pravi genij koji je svojim prisustvom krasio ovaj svijet od 15. travnja 1452. do 2. svibnja 1519. On je... Više...
Slika
Jarunski susreti 2019.

Društvo "Sport za sve-Centar" poziva vas 24.5. (subota) u 10h na sportsko druženje pod nazivom Jarunski susreti 2019. Tom... Više...
Slika
Insomnia ili nesanica

Insomnia je poremećaj usnivanja ili spavanja. Predstavlja jedan od simptoma tjeskobe, uslijed psihičke neravnoteže koja može... Više...
Slika
Peludna sezona

Peludna alergija je tipična sezonska bolest ovisna o sezoni cvjetanja biljaka koje posjeduju alergenu pelud. Podaci o dnevnim... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Medicina Alergijska astma
Alergijska astma PDF Ispis E-mail
Medicina
Autor dr. Alma Rožman   
Srijeda, 22 Travanj 2015 07:12

astmaAstma je kronična bolest dišnog sustava koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Posljednjih nekoliko godina došlo je do primjetnog porasta broja oboljelih od astme, osobito u razvijenim zemljama, što se dijelom može pripisati i boljim dijagnostičkim metodama te boljoj dostupnosti medicinske skrbi. Procjenjuje se da danas u svijetu od ove plućne bolesti pati oko 300 milijuna osoba, a pretpostavke su da će do 2020. godine biti još 100 milijuna oboljelih više.

 

 

Bolest uzrokuje velike financijske troškove zdravstvenog sustava, ali i opće društvene troškove zbog gubitka velikog broja radnih sati (izostanci s posla ili iz škole) i utjecaja na obiteljski život. Astma je često udružena s alergijskim rinitisom u gotovo od 70 do 90 posto slučajeva, dok čak od 16 do 65 posto osoba s alergijskim rinitisom ima preosjetljivost dišnih puteva i potencijalni su kandidati za obolijevanje od astme. Ako je jedan roditelj atopičar, rizik od pojave atopije u djece povećan je za 30 posto, a kod oba roditelja atopičara, rizik se povećava na čak 80 posto. Majke češće svoju sklonost alergiji prenose na sinove. Čini se da je porast alergija uvjetovan boljom dijagnostikom i poboljšanjem svijesti o alergijama, većim onečišćenjem zraka kao i izlaganjem alergenima u ranijoj životnoj dobi (grinje i kućni ljubimci). Važno je znati da pušenje povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći. Smatra se da su djeca visokoobrazovanih roditelja češće alergična, odnosno, da je veća vjerojatnost za pojavu alergija u manjim obiteljima.

"Higijenska hipoteza"

“Higijenska hipoteza” objašnjava pojavu alergija u djece koja žive u sterilnim uvjetima, što je u razvijenim zemljama sve više prisutno. Naime, takva djeca ne dolaze u dodir s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunološki sustav. U svijetu jedno od sedmero djece boluje od astme, a astma u 80 posto oboljelih započinje prije pete godine života i uzrokovana je alergijom. Astma je kronična upalna bolest malih dišnih puteva, karakterizirana epizodama zaduhe (otežanog disanja), piskanja u prsima, suhog nadražajnog kašlja s otežanim iskašljavanjem gustoga žilavog sekreta. Upala je rezultat preosjetljivosti dišnih puteva na različite podražaje, što rezultira pojavom edema sluznice, grča mišića u stijenci malih dišnih puteva i stvaranja povećane količine guste sluzi. Takvo stanje smanjuje protok zraka kroz dišne cijevi, pa je disanje otežano. Čuje se piskanje u plućima, osjeća se stezanje u prsima, gušenje, osobito noću ili pred jutro, prilikom tjelesnog napora, izlaganja atmosferskom onečišćenju alergenima ili prilikom jakog psihičkog podražaja. Bolest je varijabilnog tijeka. Astma se često pojavljuje u obitelji sa sklonošću atopiji ili alergiji, najčešće u dječje doba, ali i u bilo kojem životnom razdoblju. Preosjetljivost ili hiperreaktivnost dišnih puteva opisana je kao nenormalna reakcija na normalan podražaj.

Inhalacijski i nutritivni alergeni

Svi napadaji astme i simptomi uzrokovani su okidačima, a kod alergijske astme to su inhalacijski i nutritivni alergeni. Inhalacijski alergeni: dlaka životinja, grinja iz kućne prašine, perje, peludi stabala, korova i trava te plijesni. Nutritivni alergeni: cijeli niz prehrambenih proizvoda od kojih su najčešći uzroci alergije mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba, čokolada, lješnjaci i orasi, brašno, konzervansi. Postoji i takozvana križna reakcija između alegije na peludi i pojedinih prehrambenih proizvoda. Povezuje se alergija na pelud breze s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju, krušku. Alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, lubenicu, kivi i kikiriki. Alergija na ambroziju s alergijom na dinju, bananu, lubenicu. Alergija na pelin s alergijom na celer, mrkvu, peršin i komorač. Postaviti pravu dijagnozu može biti iznimno teško.

 

Peludni kalendar 2015.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dijagnostički testovi

  1. Alergološko kožno (prick) testiranje na inhalacijske ili nutritivne alergene.
  2. Imunološka obrada kojom se u krvi potvrđuje alergija, a određuje se ukupna količina imunoglobulina E (ukupni IgE) i specifičnih protutijela (specifični IgE) na uzročne alergene, mjerenje ECP (eozinofilnog kationskog proteina).
  3. Ispitivanje plućne funkcije ili spirometrija kojom se utvrđuje postojanje suženja dišnih puteva i otežano protjecanje zraka kroz njih, uz test s lijekom za olakšanje disanja (bronhodilatacijski test).
  4. Mjerenje vršnog protoka (PEF) uz pomoć prijenosnog mjerača koji bi svaki astmatičar morao imati za kućnu upotrebu.
  5. Rtg snimka paranazalnih sinusa obvezno, a RTG snimka pluća nije nužna.
  6. Test s metakolinom kojim se utvrđuje nespecifična preosjetljivost dišnih putova.
  7. Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile.
  8. Mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FENO) radi dokaza upale bronhalne sluznice.

Liječenje

Liječenje astme provodi se osnovnim i simptomatskim lijekovima. Osnovni lijekovi su protuupalni jer liječe upalu u dišnim putevima, uzimaju se redovito i dugotrajno kod svih oblika astme. To su inhalacijski kortikosteroidi i antileukotrijeni. Simptomatski lijekovi omogućuju širenje dišnih puteva, olakšavaju disanje i zaustavljaju napadaj astme. Postoje dvije vrste tih lijekova: s brzim i kratkim učinkom, koji se uzimaju po potrebi; sa sporim i dugotrajnim učinkom koji se uzimaju redovito kod težih oblika astme. Suvremeni pristup liječenju astme preporučuje i kombinaciju navedenih lijekova u jednom pripravku, što poboljšava suradljivost bolesnika za redovito uzimanje lijeka, a ujedno se postiže dobra kontrola bolesti.

mr. sc. Alma Rožman, dr. med., specijalist za pućne bolesti i tuberkulozu,

Poliklinika za bolesti dišnog sustava, Zagreb

Zdrav-zivot.com

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2019 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.