Influencu ili gripu, koju često nazivamo i prehladom, uzrokuju RNA virusi koji zahvaćaju dišni sustav. Virusi gripe se dijele u tri skupine: A, B i C gupe, od kojih A grupa uzrokuje ljudima najviše problema. Ljudi koji obole od obične gripe se najčešće u potpunosti oporave u razdoblju od jednoga do 2 tjedna, no kod nekih ljudi se mogu stvoriti i potencijalno smrtonosne komplikacije, poput upale pluća. Većina zaraza ili smrtnih slučajeva uzrokovanih običnom gripom može se spriječiti redovitim godišnjim cijepljenjem.

Gripa, nekada pogrešno zvana prehladom, je bolest uzrokovana RNA virusom koja zahvaća respiratorni sustav mnogih životinja, ptica i ljudi. Kod većine ljudi infekcija će uzrokovati temperaturu, glavobolju, kašalj i malaksavost. Kod nekih se ljudi može pojaviti upala grla, mučnina, povraćanje i proljev. Većina ljudi ima simptome tijekom jednoga do dva tjedna i potom se oporave bez problema. No kompikacije sa većinom drugih respiratornih bolesti poput obične prehlade, mogu uzrokovati ozbiljnije bolesti  sa smrtnošću od 0,1 % zaraženih ljudi.

Gripa A vrste redovito prolazi kroz antigenu promjenu zbog koje se moraju razvijati nova cijepiva i ljudi se moraju cijepiti novim cijepivima svake godine. Nova cijepiva se razvijaju svake godine. U lipnju 2009. u Meksiku se razvio novi oblik gripe, H1N1 virus poznat kao svinjska gripa. Novi virus se brzo raširio svijetom. WHO je proglasio svjetsku pandemiju. WHO je ponovno proglasio pandemiju 2010. 2012. godine razvio se novi podtip virusa H3N2v no dosada još nije poprimio razmjere epidemije.

Pandemija gripe

Ozbiljne erupcije zaraze dogode se kada je populacija izložena soju virusa protiv kojeg ima malo ili ništa imuniteta jer se virus promijenio. Takve zaraze se obično zovu epidemije. Neuobičajno ozbiljno izbijanje zaraze svjetskih razmjera (pandemije) Dogodilo se nekoliko puta u posljednjih stotinu godina otkako je virus gripe otkriven 1933. godine. Po pregledu sačuvanog tkiva najgora pandemija gripe, poznata kao španjolska gripa, dogodila se 1918. kada je virus gripe uzrokovao 40 – 100 milijuna smrti diljem svijeta sa smrtnošću procijenjenom između 2 i 20%.

U lipnju 2009. novi soj virusa gripe na koji je stanovništvo bilo neotporno je izoliran na ljudima u Meksiku. Brzo se proširio svijetom tako brzo da je WHO proglasio zbog novoga soja gripe (H1N1 gripa tipa A, svinjska gripa) pandemiju 11. 5. 2009. To je bila prva proglašena pandemija gripe u zadnju 41 godinu. Na sreću svjetski odgovor je bio efikasan, proizvelo se cijepivo, poboljšana je higijena (posebno pranje ruku) i virus je uzrokovao manju smrtnost nego očekivanu. WHO je proglasio kraj pandemije 10. 8. 2010. jer zaraza više nije zadovoljavala kriterije pandemije.

Haemophilus influenzae je bakterija za koju se netočno smatralo da je uzrok gripe do nije otkriven virus kao pravi uzrok 1933. godine. Ova bakterija može uzrokovati infekciju pluća kod djece i nedonošćadi te ponekad uzrokuje infekcije uha, očiju, sinusa, zglogova, ali ne uzrokuje gripu.

Redovita cijepljenja

Pandemija gripe može uzrokovati ozbiljne simptome, a ponekad i smrt kod ljudi podložnijih pandemijskoj nego običnoj gripi.  Zadnja pandemijska gripa uzrokovana je virusom H1N1 koji je uključen u redovno cijepivo protiv gripe i smatra se uobičajnim virusom gripe koji kruži. Paralelno sa gripom, razvijaju se i novi lijekovi za gripu. No i dalje je najpouzdanija zaštita pravovremeno cijepljenje protiv gripe. CDC smatra da su antivirusni lijekovi važan dodatak cijepivu protiv gripe u borbi protiv gripe.

Dalibor Perković, Medikus kreativni laboratorij

MedicineNet