Naslovnica
24.9.2018.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Bolne mestruacije

 

Doktori

Najnovije

Slika
Terry Fox 2018.

U Zagrebu će se i ove godine, i to jubilarni 15. puta, održati humanitarna akcija Terry Fox Run, čija je svrha podizanje... Više...
Slika
Predavanje "Antibakterijsko i antiseptičko djelovanje propolisa"

Pozivamo vas na predavanje "Antibakterijsko i antiseptično djelovanje propolisa" mr. Jadranke Lukete Marković, apiterapeutkinje... Više...
Slika
Festival svjetske književnosti

Šesti po redu Festival svjetske književnosti održat će se od 2. do 8. rujna u Zagrebu (u Knjižnici Bogdan Ogrizović) i... Više...
Slika
Biciklijada "Mali Pariz-Dakar"

Biciklijada "Mali Pariz – Klakar" se održava u Slavonskom Brodu i ove godine, već tradicionalni 9. puta. Biciklijada će se... Više...
Slika
Škola bez muke

Početak vrtića i školske godine nosi svoja uzbuđenja i obaveze, a kako bi djeci i sebi olakšali početak dana, donosimo... Više...
Slika
"Tekstil nije otpad"

U srijedu, 5.9.2018. od 11 do 13h, u prostoru Udruge za kreativni socijalni rad, Lopatinečka ulica 17, Zagreb, održat će se... Više...
Slika
Masline za muškost

Erektilna disfunkcija pogađa oko 52% muškaraca između četrdesete i sedamdesete godine života, a otkad se lijekovi za mušku... Više...
Slika
Hanžekovićev memorijal 2018.

Memorijal Borisa Hanžekovića, našeg omiljenog "Hanžeka", održat će se u utorak 4. rujna 2018. na stadionu AK Mladost.... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Prijatelji

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Knjige Festival kratke priče
Festival kratke priče PDF Ispis E-mail
Knjige
Srijeda, 02 Ožujak 2011 09:36

zagorkaCentar za ženske studije u povodu obilježavanja rođendana Marije Jurić Zagorke i Nele Milijić te u povodu Međunarodnog dana žena organizira festival Kratka priča je ženskog roda u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u srijedu, 2. ožujka 2011. u 19 sati i u utorak , 8. ožujka 2011. u 19 sati.

 

zagorkaO Zagorki

Hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. u plemićkom dvoru Negovec nedaleko Vrbovca. Roditelji su odlučili udati je za mađarskog željezničarskog činovnika koji je Mariji bio potpuno nepoznat čovjek. Nakon sklapanja braka sa suprugom odlazi u Mađarsku. Dogovoreni brak završio je tako što je Marija pretpjela živčani slom i nakon tri godine pobjegla od muža prvo u Srijemsku Mitrovicu kod ujaka, a potom u Zagreb

Novinarska karijera

U Zagrebu započinje novinarsku karijeru, što je tada bilo posve neoubičajeno za ženu. Svoj prvi članak pod naslovom Egy Percz (Jedan časak) objavljuje 1876. u listu Obzor. Mukotrpno napreduje od anonimne reporterke do afirmirane političke novinarke koja izvješćuje o svim važnijim političkim zbivanjima u regiji. Na preporuku biskupa Strossmayera postaje članicom redakcije Obzora na mjestu referenta za mađarsku-hrvatsku politiku. Za vrijeme rada u Obzoru izvješavala je o političkim zbivanjima, a jedno je vrijeme bila i dopisnica iz Budimpešte i Beča te prva žena koja je izvješćivala iz Hrvatskog sabora. Sudjelovala je i u onodobnim političkim sukobljavanjima jasno se suprostavljajući mađarizaciji i germanizaciji Hrvatske. Predvodi prve ženske prosvjede u Zagrebu 1903.g. istovremeno držeći predavanja o ženama u politici, solidarnosti, narodnoj borbi i pravu glasa za žene.

Pseudonim Zagorka

Pored politike u svom će novinarskom radu pisati polemičke tekstove u kojima će se zalagati za ravnopravnost spolova (polemika s Matošem iz 1909.) i ženska prava (pravo glasa za žene, pravo na obrazovanje, pravo na profesiju i imovinu). Tekstove će objavljivati pod različitim, često i muškim pseudonimima (Jurica Zagorski, Petrica Kerempuh, Iglica), a najpoznatiji pseudonim 'Zagorka' izabrati će zbog ljubavi prema ljudima iz hrvatskog puka s čijim je teškoćama suosjećala. Iz ljubavi prema hrvatskom jeziku koji je početkom 20. stoljeća potisnut iz javnosti zbog službene uporabe mađarskog i njemačkog jezika, a na nagovor i pod pokroviteljstvom biskupa Strossmayera počinje oko 1910. pisati povijesne romane.

Povijesni romani

Njeni romani u nastavcima oživjeli su već zaboravljenu hrvatsku prošlost 16., 17. i 18. stoljeća. Popularnost joj raste svakim novim objavljenim romanom, a narod joj daje nadimke 'grička vila' (nakon objave Gričke vještice) i 'kraljica Hrvata' (nakon objave Gordane). Unatoč golemom uspjehu kod čitatelja književna kritika nije joj bila sklona. Šandor Ksaver Đalski tako je, primjerice, njezina djela nazvao "šund literaturom za kravarice". Istovremeno njezina su djela sustavno izostavljana u književnim osvrtima i pregledima.

"Grička vještica"

Književnu će afirmaciju steći tek ciklusom od sedam romana Grička vještica objavljivanim u listu Male novine (1912.-1914.). U svojim će djelima obrađivati istovremeno ljubavne zaplete i nacionalne teme, a objavljivati će ih uglavnom kao podlistke u novinama. Tako će učiniti svoja djela dostupna širokom krugu ljudi i na taj način izravno utjecati na veliku popularnost svojih djela kod čitatelja. Tridesetih godina 20. stoljeća vraća se novinarstvu i feminističkom angažmanu. Samostalno pokreće listove Ženski list (1925. - 1938.) i Hrvaticu (1938. - 1940.). Podupire inicijativu mlađe generacije književinica za osnivanje Društva hrvatskih književnica. Cijelo to vrijeme radi na kazališnim prilagodbama svojih i Šenoinih djela. Uspostavom NDH ustaše zabranjuju izlaženje časopisa Hrvatica, a Zagorki pljene imovinu. Ostavši naprasno bez sredstava za život pokušava samoubojstvo. Kraj 2. svjetskog rata dočekuje u Zagrebu zahvaljujući financijskoj pomoći i brizi vjernih čitatelja. Preminula je u Zagrebu 30. studenog 1957. godine.

Biografije.org

Kratkaprica.bloger.hr

 

Share
 
Copyright © 2018 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.