Naslovnica
01.4.2020.

Doktori

Doktori odgovaraju:

Neplodnost

 

Doktori

Najnovije

Slika
Doping u sportu

Što je doping i kako se boriti protiv njega? Pitanje dopinga u sportu posljednjih se tjedana široko raspravlja, ali o čemu se... Više...
Slika
Cijepljenje kod odraslih osoba

To što ste odrasli ne znači da ste imuni na određene bolesti. Cijepljenje je važno za očuvanje zdravlja kod djece i kod... Više...
Slika
Predavanje "Utjecaj predananalitičkih faktora na krvnu sliku"

Pozivamo vas na predavanje "Utjecaj predanalitičkih faktora na rezultate kompletne krvne slike" dr.sc. Vanje Radišić Biljak,... Više...
Slika
Što uzrokuje migrene?

Migrena je glavobolja karakterizirana intenzivnim lupanjem koje može trajati između nekoliko sati, pa čak i dana. Udarna ili... Više...
Slika
Sportski psiholozi

Kad je košarkaš Ron Artest iz Los Angeles Lakersa zaslužio psihološku pomoć za neki njegov uspjeh na terenu, neki... Više...
Slika
Gubitak vida

Gubitak vida se ne odnosi samo na potpuni gubitak mogućnosti vida nego i na probleme s vidom. Gubitak vida se smatra kada osoba... Više...
Slika
Trening sa utezima

Najčešća zabluda o treningu s utezima je da dodaje mišićnu masu i izaziva strah u žena. Iako elitni muški dizači mogu i... Više...
Slika
OMEGA masne kiseline

Potreban je niz različitih omega masnih kiselina da bi se održale i poboljšale mnoge moždane funkcije. Sposobnost da... Više...

Indeks tjelesne mase

Height

Weight



Nutrition Calorie Counter

Promo box

Baner
Baner
Baner
Baner
Home Gastro Kvinoja - "majka žitarica"
Kvinoja - "majka žitarica" PDF Ispis E-mail
Gastro
Petak, 19 Svibanj 2017 08:18

kviKvinoja je istovremeno i "lažna žitarica" i "majka žitarica", kvinoja (quinoa) zbog činjenice da sadrži više kalcija od mlijeka i više proteina od mesa, iz dana u dan postaje sve popularnija. Ipak, ova drevna visokohranjiva namirnica koja je, uz kukuruz, bila jedna od dviju osnovnih prehrambenih namirnica u carstvu Inka, u Latinskoj je Americi sve nedostupnija siromašnim stanovnicima, a krivnja za takvu situacija mogla bi se pripisati NASA-inim znanstvenicima.

 

 

Naime, oni su više desetljeća tražili idealnu namirnicu za dugotrajne svemirske misije te su na koncu došli do kvinoje koja se uzgaja u Andama. Dakako, nakon njihovog "otkrića" naglo je porasla potražnja za kvinojom, što je pak uzrokovalo porast njezine cijene, pa je, primjerice, u Boliviji (koja je uz Peru najveći proizvođač kvinoje), postala preskupa za dobar dio tamošnjeg stanovništva. Ponovnom otkrivanju ove izgubljene namirnice Inka izvan Južne Amerike, svakako je doprinijela i činjenica da je Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda 2013. godinu proglasili Godinom kvinoje i to upravo s ciljem skretanja pozornost ljudi na ovu hranjivu namirnicu koju mnogi zbog jestivih sjemenki smatraju žitaricom, iako je riječ o srodniku špinata, blitve i cikle. Zrno kvinoje sadrži 12 do 16 posto bjelančevina te svih devet esencijalnih aminokiselina koje su nužne svakom organizmu za stvaranje proteina. Zbog toga se smatra potpunom bjelančevinastom namirnicom pogodnom za vegetarijance kao zamjena za meso.

Bezglutenska namirnica

Osim toga, kvinoja sadrži oko 5 posto masti što je u usporedbi sa žitaricama puno više, ne sadrži kolestorol i u potpunosti je bezglutenska namirnica. Između brojnih pozitivnih karakteristika ove biljke, svakako treba istaknuti udio aminokiseline lizin, koja je inače neuobičajena za žitarice, a koja omogućuje rast i regeneraciju tkiva, a omega-3 i omega-6 masne kiseline mogu spriječiti bolesti srca i krvožilnog sustava. Zahvaljujući visokoj razini vitamina E te minerala mangana i bakra, kvinoja ima i antioksidativna svojstva, a značajan udio magnezija i vitamina B2 pomaže u borbi s migrenama. se smatra i idealnom namirnicom za regulaciju probave te mršavljenje. Zbog niskog glikemičkog indeksa, pogodna je i za dijabetičare, a kako ne izaziva alergijeske reakcije, preporuča se u prehrani alegičara i dojenčadi (starijih od sedam mjeseci).

Sjemenke kvinoje imaju lagan okus, sličan orašastim plodovima, dok okus listova ove biljke podsjeća na špinat. Jestivi su svi dijelovi biljke – sjemenke, stabljike i lišće – no kod nas su dostupne tek sjemenke koje je, pak, moguće pripremiti u gotovo svim jelima. Naime, ovu hranjivu namirnicu moguće je koristiti u jelima umjesto riže. Dakle, kao prilog pirjanom povrću i salatama, dodatak maneštrama, bistrim i kremastim juhama, ali i slatkim jutarnjim kašama ili je, pak, samljevenu u brašno, moguće koristiti za bezglutenski kruh.

Salata od kvinoje

Sastojci:1 šalica kvinoje, 2 i pol šalice vode, sol, 2 žlice jabučnog octa, 4 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja, 2 nasjeckana češnja češnjaka, 220 g nasjeckanog dimljenog tofua (ili dimljenog sira ili omiljenog pikantnog suhog mesa), 300 g ekološkog kukuruza u zrnu, 1 šalica nasjeckanih cherry rajčica, 1 šalica nasjeckanog krastavca, 1/2 šalice svježeg peršina, desetak listova bosiljka

Priprema: U vodu potopiti kvinoju, zagrijati na umjerenoj vatri i pustiti da zavrije te dodati prstohvat soli, smanjiti vatru i kuhati 20-ak minuta, dok kvinoja ne upije svu vodu. Usitnjenom dimljenom tofuu, cherry rajčicama i krastavcima dodati kukuruz te ohlađenu kvinoju. Salatu preliti preljevom od maslinovog ulja, češnjaka i jabučnog octa koji je prethodno izmiksan u blenderu. Ako je potrebno, dodatno posoliti, dobro promiješati i poslužiti posipano nasjeckanim bosiljkom i peršinom.

Novilist.hr

VEZANI SADRŽAJI

Share
 
Copyright © 2020 Medikus - Medicinski magazin. Sva prava pridržana.