| Što znamo o Alzheimerovoj bolesti? |
|
| Medicina | |
| Autor Dina Volcansek | |
|
Warning: mktime(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 117 Warning: date(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 245 Warning: date(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 249 Warning: strftime(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 250 Petak, 20 Rujan 2019 19:19 |
|
|
Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije koja se pojavljuje i uzrokuje 60-80% slučajeva demencije. U mozgu izaziva promjene zbog kojega pacijent progresivno gubi pamćenje. Simptomi bolesti se pojavljuju nakon 60. godine. Alzheimerova bolest je povezana sa starenjem te je uvjetovana načinom života, okolinom i genetskim predispozicijama. Uzrok simptoma je degeneracija moždanih stanica koja rezultira u promjenama u mozgu zbog sve veće i veće degeneracije stanica u mozgu.
Najčešći simptomi 1. Smanjena sposobnost prihvaćanja i pamćenja novih informacija: • ponavljajuća pitanja ili razgovori • pogrešno postavljanje osobnih stvari • zaboravljajući događaje ili sastanke • izgubiti se na poznatoj ruti 2. Oštećenja u rasuđivanju, složenom zadatku i izvršavanju prosudbe: • slabo razumijevanje sigurnosnih rizika • nemogućnost upravljanja financijama • slaba sposobnost odlučivanja • nemogućnost planiranja složenih ili sekvencijalnih aktivnosti 3. Pojačane vizualne sposobnosti koje nisu povezane s problemima vida: • nemogućnost prepoznavanja lica ili uobičajenih predmeta ili pronalaženje predmeta • nemogućnost korištenja jednostavnih alata, na primjer, za orijentaciju odjeće uz tijelo 4. Smetnje govora, čitanja i pisanja: • poteškoće u razmišljanju uobičajenih riječi dok govore, oklijevanje • greške u govoru, pravopisu i pisanju 5. Promjene u osobnosti i ponašanju: • promjene raspoloženja izvan karaktera, uključujući agitaciju, apatiju • povlačenje iz društva ili nedostatak interesa, motivacije ili inicijative • gubitak empatije • kompulzivno, opsesivno ili društveno neprihvatljivo ponašanje Otežano postavljanje dijagnoze Zbog blagog oblika na samom početku, i simptoma koji se mogu zamijeniti s današnjim užurbanim načinom života, teško je postaviti dijagnozu do tek kasnijeg stadija bolesti. U teškom stupnju bolesti, kada je odumrlost moždanih stanica toliko visoka, osobe nisu u stanju osjetiti dehidraciju, glad i zbog toga ako osobe nisu dobro zbrinute mogu umrijeti od tih, nama jednostavnih situacija. Nedostatak odgovarajućeg lijeka Sam tok bolesti može se podijeliti na nekoliko načina: od prvih simptoma, manjih poteškoća u razmišljanju i sjećanju, zaboravljivosti, gubitka motivacije, te demencije. Činjenica je da moždane stanice nemaju mogućnost obnavljanja, odumiru i ne postoji način da se izbjegnu napredak bolesti, no znanstvenici pokušavaju naći rješenje razumijevanjem samog početka bolesti.
Problem se stvara kada proteini (koji funkcioniraju poput kanala) u neuronima prestaju raditi i nastaje nakupina koja postaje toksična i na kraju izolira stanicu koja potom umire. Odumiranje neurona se odvija u nepredvidljivom obrascu po cijelom mozgu - tako pogođeni dijelovi mozga vidljivo utječu na funkcije povezane uz taj dio mozga. Znanstvenici su pronašli dva proteina čije su promjene povezane s Alzheimerom:
Simptomatsko liječenje
Nažalost, ne postoji lijek za ovu bolest, i jedina je opcija simptomatsko liječenje koje uključuje i razne vježbe za kognitivne sposobnosti, i također postoji liječenje usporavanjem bolesti. Uz činjenice da se šansa Alzheimerove bolesti povećava se godinama (zato je i učestalija kod žena jer duže žive) i da postoji veći rizik ako je član obitelji imao tu bolesti, pušenje, pretilost, teške moždane traume i drugi faktori poput visokog kolesterola i tlaka povećavaju rizik bolesti . Vježbanjem, zdravom prehranom, spavanjem, učenjem i stimulacijom kognitivnih vježbi i socijalne aktivnosti mogu pomoći u smanjivanju mogućnosti razvitka bolesti. U većini se slučajeva članovi obitelji brinu o oboljelim osobama, no s vremenom to postaje fizički i emocionalno zahtjevnije pa se tada često uključuju, ako već nisu njegovatelji. Nadamo se da će se u budućnosti ovoj neizlječivoj bolesti naći lijek jer kao i svaka bolest ostavlja veliki fizički i emocionalan utisak na samu osobu i njezine bližnje.
Dina L. Volcansek, Medikus kreativni laboratorij Mayoclinic.orgVEZANI SADRŽAJI
|
Dan 21. rujna se obilježava kao Dan Alzheimerove bolesti, a cijeli je mjesec rujan posvećen podizanju svjesnosti o bolesti kod koje se svake 3.2 sekunde prijavljuje nova oboljela osoba. Od demencija u svijetu boluje 47 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj oko 87 tisuća oboljelih. Ako se ne pronađe lijek za Alzheimerovu bolest procjenjuje se da će do 2050. godine od demencije u svijetu bolovati 115 milijuna ljudi, dok bi se u Hrvatskoj broj oboljelih do 2030. godine mogao popeti na 110 tisuća oboljelih.