Celijakija je kronična autoimuna bolest probavnog sustava kod koje dolazi do oštećenja tankog crijeva, a uzrokuje je preosjetljivost na gluten u žitaricama (pšenici, raži, ječmu i zobi). Celijakija zahvaća sve dobne skupine i oba spola, može se javiti u ranom djetinjstvu ili u kasnijoj životnoj dobi, izazvana nekim "okidačem" iz okoliša. Bolest je nasljedna i prisutna je u 1% stanovništva, ali se teško prepoznaje, te se pretpostavlja da na 1 dijagnosticiranu osobu dolazi 10 neprepoznatih slučajeva.
Atipični simptomi
Simptomi celijakije javljaju se nerijetko u 1. godini života i razlikuju su od oboljelog do oboljeloga. Klinička slika je često atipična i latentna, te otežava dijagnosticiranje, a znaci bolest zahvaćaju različite organe i dijele se u nekoliko skupina:
probavne poteškoće: dijareja (proljev), svjetla stolica, nadimanje (plinovi), bolovi u trbuhu, gubitak tjelesne mase
malapsorpcija: umor, usporen rast, grčevi mišića, bolovi u kostima i zglobovima, osteoporoza
neurološke poteškoće: epileptični napadi, psihičke poteškoće, intelektualno zaostajanje, promjene raspoloženja
opće tegobe: odgođen pubertet, zakašnjela prva menstruacija, slabokrvnost, srčane poteškoće, problemi s štitnjačom
U djece s celijakijom je karakterističan izgled "pauka" s napuhnutim trbuhom i tankim rukama i nogama. U odraslih osoba neprepoznata i neliječena celijakija nerijetko dovodi do razvoja malignih bolesti kao što su karcinom crijeva ili limfomi s tragičnim ishodom.
Dijagnoza biopsijom
Za postavljanje dijagnoze celijakije potrebno je učiniti krvne pretrage na specifična protutijela za celijakiju, a u slučaju pozitivnog nalaza protutijela, dijagnoza se potvrđuje biopsijom sluznice tankog crijeva koja ukazuje na atrofiju crijevnih resica. Krvne pretrage moguće je danas učiniti već i "kućnim" testom iz kapljice krvi koji je dostupan u Centru za celijakiju Celiko.
Krvni testovi
antiendomizijska protutijela (AGA),
antiglijadinska protutijela (EMA)
protutijela na tkivnu transglutaminazu (tTG)
BiTerapija-doživotna dijeta
Terapija se sastoji izbjegavanju glutena jer i male količine glutena mogu biti opasne za oboljele, pa je potrebna iznimna aktivna briga i edukacija kako bi se prepoznali svi vidljivi i skriveni izvori glutena. Gluten može biti prisutan u prehrambenim proizvodima kao temeljni sastojak ili dodan kao derivat ako se hrana procesira.
Skriveni izvori glutena su aditivi, konzervansi i različiti stabilizatori koji se nalaze u prerađenoj hrani, lijekovima i drugim proizvodima. U većini zapadnih zemalja proizvodi namijenjeni osobama oboljelih od celijakije označeni su znakom prekrižene pšenice.
DOZVOLJENA HRANA 1. Dozvoljena brašna: bezglutensko brašno, kukuruzno, sojino, krumpirovo, rižino, heljdino, gustin, prašak za pecivo. 2. Kruh bez glutena: bezglutenska tjestenina, kolači, biskviti, rižine pahuljice, corn flakes, kukuruzni griz. 3. Med, margarin, maslac, đem, marmelada, slatkiši, čokolada. 4. Sol, šećer, papar, biljni začini, ulje, suhi i svježi kvasac. 5. Mlijeko, svježe, u prahu ili konzervirano, čaj, kakao i mliječne prerađevine. 6. Juhe, umaci sa dodacima od dozvoljenog brašna kao npr. bezglutenski rezanci i tjestenina. 7. Sve voće, svježe, kuhano ili sušeno i voćni sokovi. 8. Sve povrće, svježe, zamrznuto, kuhano, uključujući krumpir, rižu, grah, grašak, leću, soju, papriku, rajčicu. 9. Sve meso i riba i domaće mesne prerađevine. 10. Jaja i sirevi (svježi kravlji sir, krem sirevi).
ZABRANJENA HRANA: 1. Strogo je zabranjeno brašno od pšenice, raži, ječma i zobi, kao i sve prerađevine. 2. Kupovni kruh od kukuruznog brašna, heljdin (rade se u istim prostorima gdje i glutenski kruh) kruh, peciva, tjestenina, njoki, biskvit, kolači, pšenični griz. 3. Juhe i variva sa dodatkom glutenskog brašna. Gotovi umaci i juhe. Instant krumpir i kupovni zamrznuti ponfrit. 4. Neki punjeni slatkiši, bomboni, neke punjene čokolade ili od riže. Sladoledi u kornetu i neki sladoledi na štapiću. Slani štapići, napolitanke, keksi, medenjaci, neke vrste smokija, corn flakes. 5. Kobasice, salame, mesne prerađevine, mesne i riblje konzerve –koje nisu na popisu proizvođača kao dozvoljene. Šunka i meso spremano u kruhu. 6. Sirevi koji sadrže brašno. 7. Panirana jela. 8. Bijela kava, pivo – sadrže ječam. 9. Od voća zabranjene su kupovne suhe smokve. 10. Žvakaće gume u listićima najčešće su posute brašnom. www.celijakija-istra.hr
Celijakija je kronična autoimuna bolest probavnog sustava kod koje dolazi do oštećenja tankog crijeva, a uzrokuje je preosjetljivost na gluten u žitaricama (pšenici, raži, ječmu i zobi). Celijakija zahvaća sve dobne skupine i oba spola, može se javiti u ranom djetinjstvu ili u kasnijoj životnoj dobi, izazvana nekim "okidačem" iz okoliša. Bolest je nasljedna i prisutna je u 1% stanovništva, ali se teško prepoznaje, te se pretpostavlja da na 1 dijagnosticiranu osobu dolazi 10 neprepoznatih slučajeva.
Terapija se sastoji izbjegavanju glutena jer i male količine glutena mogu biti opasne za oboljele, pa je potrebna iznimna aktivna briga i edukacija kako bi se prepoznali svi vidljivi i skriveni izvori glutena. Gluten može biti prisutan u prehrambenim proizvodima kao temeljni sastojak ili dodan kao derivat ako se hrana procesira.
