Ispis
Psiha
Autor Petra Skelin   
Utorak, 09 Studeni 2010 17:18

sutnjaJedan od aksioma komunikacije Paolo Alto grupe kaže da je nemogu?e ne komunicirati. Prema tome i nedostatak komunikacije je svojevrsna komunikacija. No, što se ustvari doga?a kada odbijamo komunicirati s nekim?

 

Ostracizam

Jedan od na?ina ne-komuniciranja s nekim je pomo?u ignoriranja pojedinaca ili grupa ljudi šutnjom, koja ozna?ava svojevrsno društveno odbacivanje. Pojava nazvana ostracizam pojavila se još u Gr?koj za vrijeme vladara Klistena. Potencijalnog tiranina moglo se protjerati iz grada-države Atene ili iz neke druge zajednice odlukom ve?ine na deset godina kao preventivnu mjeru u svrhu sprje?avanja potencijalno opasnih sukoba politi?ara.

Ukoliko bi se u prolje?e na izvanrednoj narodnoj skupštini zaklju?ilo da postoji netko potencijalno opasan za demokraciju gra?ani bi nakon šest mjeseci na crijepu (ostrakonu) mogli napisati ime te osobe te bi onaj sa najviše glasova bio protjeran. Od "suda crijepi?a" ili ostrakona dolazi i naziv ostracizam. Pri povratku u Atenu žrtve ostracizma ponovno bi postali ugledni gra?ani. No, osobu podvrgnutu "tretmanu šutnje" ne mora se više protjerati iz grada kako bi joj se dalo do znanja da je nepoželjna ili da je možda pogriješila.


"Tretman šutnjom"

"Tretman šutnjom" ima dvostruko djelovanje, a ono što se njime želi posti?i je manipulacija i uspostavljanje kontrole nad "ne-sugovornikom". To je pasivno-agresivna strategija koja može sa?injavati elemente emocionalnog zlostavljanja. Neki smatraju da je tretman šutnjom najteži oblik emocionalnog zlostavljanja. To je kazna koju koriste zlostavlja?i kako bi se žrtva osje?ala nevažnom, bezvrijednom, nebitnom i potpuno odsutnom iz zlostavlja?evih misli. Koristi se kao oblik ne-fizi?kog kažnjavanja i kontrole jer zlostavlja?i pogrešno smatraju da nisu zlostavlja?i s obzirom da ne nanose fizi?ke ozljede žrtvi. No, ponekad na ovaj na?in nanesu više štete od fizi?kih zlostavlja?a, kažu žrtve ovog vida zlostavljanja. Drugi smatraju da je šutnja najbolje rješenje u situacijama kada nikakav razgovor ne pomaže. Ona poti?e osobu s kojom se ne razgovara da razmisli zašto je došlo do te situacije te kako ispraviti nastalo stanje.

Takav na?in ponašanja može uvelike utjecati na ljude spram kojih se primjenjuje, a postoje i neka saznanja prema kojima maloj djeci takvo ponašanje stvara izrazitu bol, iako nema nikakve fizi?ke boli. Ostracizam ili "tretman šutnje" može biti izrazito destruktivan u me?uljudskim odnosima, npr. izme?u muža i žene, ali i prijatelja koji prestanu razgovarati. To nije isto što i cooling off, dakle situacija kada ste toliko ljuti na nekoga ili na nešto što je vaš sugovornik rekao, da se suzdržavate od komentara dok se ne smirite, kako ne bi rekli nešto što ?ete kasnije požaliti. Ukoliko ljudi imaju problema, a o njima ne govore nego ih skrivaju, ili ih "stavljaju pod tepih" oni ?e kad tad kulminirati a pitanje je kakve ?e biti posljedice. Izbjegavanje razgovora može polu?iti razne rezultate ovisno što time želimo posti?i, no ?esto posljedice budu jako negativne za oba "ne-sugovornika".

Šutiti ili ne šutiti?

"Tretman šutnjom" nije pouzdan ili osjetljiv na?in za rješavanje konflikta. Umjesto toga bolje bi bilo sugovorniku re?i u ?emu je pogriješio i dati mu priliku da to ispravi ili prekinuti odnos uz objašnjenje. Možda šutnja ponekad uistinu pomaže u rješavanju konflikata, no svakako nije preporu?ljivo ?esto davati svom partneru/partnerici ili prijateljima "tretman šutnjom". Umjesto toga, pokušajte svoje probleme i nesuglasice riješiti dobrim starim razgovorom!

tretman-sutnjom

 

Izvori:

http://abuse101.com/silenttreatmentandabuse.html

http://www.kensavage.com/archives/silent-treatment/

http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4008

http://www.wikihow.com/Give-Someone-the-Silent-Treatment  

http://sh.wikipedia.org/wiki/Ostrakizam


Petra Skelin

facebook youtube