Ispis
Psiha
Autor Ljubica Uvodic Vranic   
Ponedjeljak, 02 Studeni 2015 10:25

smile

Sa stajališta jasno?e u komunikaciji, poštapalica je zaga?enje komunikacije. Poštapalice nastaju kada govornik pogrešno ispunjava stanku koja mu se ?ine preduga.  Poštapalicom govornik privla?i pozornost slušatelja, npr: "Slušaj me dobro." "Gledajte!" "Gledaj ovamo!" "Vidi!“ „Dopusti da ti kažem!" "?ekaj!" – pa mu to u nekim okolnostima prije?e u naviku poštapanja.

 

 

Tko se poštapa u govoru?

Tko se poštapa sa štapom? Onaj koga boli noga. Onaj kojega nešto “boli”, pa njegov govor nije siguran, jasan i samostalan. Ponekad želimo nešto prikriti. Ponavljaju?i rije?i koje izgovaramo u muci neugode, suzujemo kontrolu onoga što govorimo, potiskujemo neugodu zajedno s rje?icom koju u tom trenutku izgovaramo i tim potiskivanjem spre?avamo da se taj dio govora kontrolira. A ono što izgovaramo nekontrolirano postaje naša nesvjesna navika.

Govornik sažima izlaganje: "Sve u svemu ..." i kad to po?ne koristiti na po?etku i u sredini govora ta mu navika postaje poštapalica.  U sklopu govora rije?i imaju svrhu kao: "na primjer, da naglasim, u stvari..."

Kad ?estim i bespotrebnim ponavljanjem rije?i izgube svoju pravu svrhu, postaju štap nesigurnom govorniku koji toga obi?no nije svjestan, ali njegovi slušatelji nažalost jesu.U po?etku nastajanja poštapalice poštapamo se zato jer nam je neugodno, a kad razvijemo poštapalicu – onda je neugodno svima oko nas.

Ljubica Uvodi? Vrani?, psihologinja

PSIHOportal html />

http://www.psihologija.net/index.php/hr/psihoportal-mala-skola-psihologije/1321-lekcija-8-zasto-koristimo-postapalice

 

Ljubica Uvodi? Vrani?

uvodic-vranicSplitska Zagrep?anka i zagreba?ka Spli?anka nakon studija psihologije u Zagrebu radila je desetak godina u Splitu, a onda se s obitelji vratila u Zagreb gdje stalno živi i radi. Naslijedila je od svojih roditelja zrno soli i vri?u smija. Otkad je diplomirala radi u struci, a svoje poslove stalno širi od bazi?ne medicine rada prema savjetovanju u grupnom i individualnom radu. Kreirala je svoju metodu grupnog treninga menadžera.

Godine 1997. osnovala je Udrugu „Petkom u pet“ kao svoj najdraži projekt. Petak je plavozelena oaza prijateljstva gdje se u?i i druži i sprema za najvažnije stvari u životu: prijateljstvo i ljubav. Svi su stalni sudionici i povremeni gosti dobro došli jer dobar duh Petka blagotvorno djeluje na sve voditelje radionica, suradnike i sudionike. Na Petku se zna da je ?ovjek ?ovjeku najve?a potreba! Mali princ nas je nau?io: Misliš druga?ije – oboga?uješ me!

Radionice koje drži na grupi petkom osnova su za knjige koje izdaje: Kako se dobro posva?ati (prvo izdanje Zagreb Alinea, 2002.; drugo izdanje Zagreb, Profil 2008.) Kako se pomiriti (Zagreb, Alinea, 2007.), Avantura osobne promjene (Profil, Zagreb 2010.) Prevela je knjigu Nicka Johnstonea Glava puna t/cuge (Zagreb Alinea, 2004.) Knjigu Prijatelju, kako si? – napisala je na temelju svoje privatne prakse rada s klijentima; knjiga se sastoji od psiholoških pri?a koje su ukrašene stihom iz gange ili be?arca, te ima pogovor o gangi koju je napisao T. Matkovi? (Zagreb, Profil, 2012.).