| Znakovni jezik |
|
| Fokus | |
|
Warning: mktime(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 117 Warning: date(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 245 Warning: date(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 249 Warning: strftime(): It is not safe to rely on the system's timezone settings. You are *required* to use the date.timezone setting or the date_default_timezone_set() function. In case you used any of those methods and you are still getting this warning, you most likely misspelled the timezone identifier. We selected the timezone 'UTC' for now, but please set date.timezone to select your timezone. in /home/medikhr/public_html/libraries/joomla/utilities/date.php on line 250 Četvrtak, 21 Studeni 2013 08:45 |
|
|
Znakovni jezik se ne izvodi samo rukama, već uključuje i držanje tijela i glave te izraz lica koji daju intonaciju. Koristi se najčešće u obiteljima u kojima je dvoje ili više njih gluho, u zajednicama gluhih (sportskim klubovima, kulturnim sekcijama) te, nešto manje u školama za gluhe. Znakovnim se jezikom mogu uz podršku prevoditelja, dobiti sve potrebne informacije iz javnog života na pristupačan način, na raznim sastancima, skupovima, u procesu obrazovanja.
Jednoručna abeceda zapravo je verzija američke (internacionalne) jednoručne abecede. Naravno, proširena je onim slovima koja se koriste samo u našem jeziku. U osnovi, oponaša mala tiskana slova. Uglavnom se koristi u školama za gluhu djecu jer se tako na učinkovit način prenose riječi i informacije. Dvoručna abeceda posebno je određena položajima prstiju obiju ruku, a oponaša velika tiskana slova hrvatske abecede. Dvoručna abeceda ima dugu tradiciju u zajednici gluhih. U dvoručnoj se abecedi koriste veliki pokreti ruku pa je moguće da se dvoručnom abecedom koriste i gluhoslijepe osobe s značajnim ostatkom vida. Pisanje na dlanu Pisanje na dlanu najprikladniji je oblik međusobnog sporazumijevanja gluhoslijepih osoba te sporazumijevanja s drugim ljudima. Jedini uvjet za korištenje ovog načina sporazumijevanja dobro je poznavanje hrvatskog jezika i visoka razina osjetljivosti dlana gluhoslijepe osobe. Na ispruženi dlan gluhoslijepe osobe vrškom se prsta (poput olovke) upisuju velika tiskana slova. Slova se pišu u sredini dlana, slovo po slovo, i to "jedno na drugo", a ne u nizu kao kad se piše na papiru. Iza svake riječi koju napišemo napravi se mala stanka ili "brisanje dlana". U pisanju rečenica možemo se koristiti svim znakovima interpunkcije, no to nije obavezno. Brzina pisanja po dlanu mora se prilagoditi brzini razumijevanja gluhoslijepe osobe.
POVEZANI SADRŽAJI
|
Znakovni jezik je sustav vizualnih znakova koji, uz pomoć posebnog položaja (oblika šake), orijentacije, položaja i smjera pokreta ruke, tvore koncept odnosno smisao riječi. Znakovni jezik najčešće se veže uz gluhonijeme osobe, a njegova upotreba vuče korijene još iz samostanskog ili kaluđerskog znakovnog jezika kakav su koristili benediktinci, trapisti i cisterciti. Najutjecajniji znakovni jezici su australskih Aboriđina i prerijskih Indijanaca, a zanimljivo je da se ta dva u nekim slučajevima podudaraju. 
