Sreća: 6 mitova i istina |
![]() |
Psiha |
Autor Ivona Rimac |
Utorak, 22 Siječanj 2013 10:12 |
Recimo da imaš dvoje djece koje si odgojio na isti način, ali imaju suprotnu osobnost: jedno je veselo, drugo tužno. Ovo otežava osporavanje činjenice da geni igraju jaku ulogu u sreći svakog čovjeka. I tu je dokaz koji sugerira doprinos gena od oko 50% tvoje sreće, postavljena točka level sreće koji ti se čini normalan za tebe. Ali to je jako različito nego 100%, kaže Sonja Lyubomirsky, dr. filozofije, autorica knjige Kako doći do sreće: Novi pristup stvaranja života kakvog želiš ujedno profesorica filozofije na Sveučilištu u Kaliforniji, Riverside. "Ako se potrudiš" tvrdi dr. Lyubomirsky "istraživanja pokazuju da možeš biti sretniji bez obzira koja ti je početna pozicija". Vjerojatno nećeš skočiti s 1 na 10, ali možeš postati sretniji. Samo se trebaš opredijeliti i potruditi kao i za sve značajne ciljeve u svom životu. Ne samo da ćeš postati sretniji, već s vremenom ti postaje lakše. Radeći na njegovanju odnosa, pišući dnevnik, čineći razna djela ljubaznosti ili razvijajući jutarnji program meditacije i vježbe. Promjene kao ove, dokazane metode povećanja sreće, mogu postati navike nakon nekog vremena, što znači da ih je u konačnici lakše izvršavati. Mit 2. Sreća je u odredištu Mnogi ljudi razmišljaju o sreći kao o odredištu ili kupovini nečega, to može biti brak, novac ili seljenje na novu lokaciju. Naravno, ovakve stvari mogu doprinijeti sreći, ali ne toliko koliko misliš. One se računaju za samo 10% tvoje percepcije sreće. Ako si dobro izračunao, možeš primjetiti da je oko 40% sreće u tvojim rukama. Zadržavanje sreće više ima s tim kako se ponašaš ili razmišljaš, stvarima koje kontroliraš nego sa mnogim životnim okolnostima. Psihološkim rječnikom rečeno, to je raširena i sagrađena teorija pozitivnih emocija kaže Michael A. Cohn, dr. filozofije, postdoktorski istraživač na Osher Center for Integrative Medicine na University of California, San Francisco. On je nedavno proveo studiju sa 86 studenata koji su mu podnosili dnevna emocionalna izviješća. Istraživači su mjerili sposobnosti studenata da fleksibilno odgovore na izazovne i promjenjive okolnosti i pritom su koristili skalu kojom bi ocijenili zadovoljstvo životom. Studija je pokazala da su pozitivne emocije povećana otpornost – vještine za primjećivanje prilika i odbacivanje nedaća- zadovoljstva životom. Mit 3. Uvijek se uklapaš sa početnom pozicijom sreće
"Uvijek možeš sputavati prilagođavanje, usporiti ga, ili ga spriječiti aktivnim načinom razmišljanja i ponašanja", kaže Lyubomirsky, koja je nakon preseljenja u Santa Monica u Kaliforniji, pronašla sebe kako se prilagođava prekrasnom okruženju. Da bi se oduprla tom trendu, ona je uložila napor da bi cijenila pogled koji vidi kada trči stazom pogledavajući u ocean. Kaže da sada okusi taj pogled svaki dan, pokušavajući ga vidjeti kroz oči turista. Kako bi pripomogo pripriječiti adaptaciju, uvijek možeš koristiti novitete za svoju prednost. Na primjer, ako ti je dom postao dosadan i nezanimljiv, pokušaj preurediti namještaj ili pripremiti zabave za raznovrsne prijatelje. Spontane aktivnosti kao ova su najučinkovitije zato što od tebe zahtijevaju da obratiš pažnju. Mit 4. Negativne emocije uvijek nadjačaju pozitivne Već neko vrijeme, istraživanja potvrđuju da su negativne emocije jače od onih pozitivnih. Na primjer, istraživanja pokazuju da ljudi ne reagiraju isto kada dobiju i kada izgube 100kn. Gubljenje ima veći efekt nego dobijanje. Negativne emocije mogu dovesti do ruba pozitivne u trenutku. Zato što ti one govore da pronađeš problem i riješiš ga. Ali pozitivne emocije čini se pobjeđuju tijekom vremena, zato što ti dopuštaju da gradiš na onome što imaš, dokazuje Chon nedavna studija. Saznali smo da ukoliko pozitivne emocije rastu, dolazimo do trenutka kada negativne emocije više nemaju značajniji negativni utjecaj na graditeljske resurse ili mijenjanje životnog zadovoljstva. Cohn tvrdi, pozitivne emocije te neće zaštititi od toga da se osjećaš loše u vezi nekih stvari, niti bi trebale. Ali s vremenom, one te mogu zaštititi od posljedica negativnih emocija. Ovo ne mora biti točno za ljude s depresijom ili nekim drugim ozbiljnim poremećajem, iako oni pokazuju koristi kada uključimo pozitivne emocije u standardnu psihoterapiju. Mit 5. Sreća je u hedonizmu
Za većinu ljudi, postoji dosta nizak prag korištenja aktivnosti, ali ipak čini razliku. To može uključiti volontiranje jedan ili dva sata tjedno ili čineći pet velikodušnih stvari tjedno. Postupci koji su izvan i iznad onoga što obično radiš. Prvi puta dokumentirano 90-ih godina prošlog stoljeća, podizanje raspoloženja zbog pomaganja je povezano sa oslobađanjem serotonina, endorphina-prirodni tjelesni opijat i oksitocina-hormona suosjećanja. Da li je moguće da je izvor suosjećanje u našoj neurobiologiji? Studija Nacionalne akademije znanosti pokazala je da jednostavno razmišljanje o doprinosu u humanitarne svrhe aktivira dio mozga zvan mezolimbički centar za nagrade u mozgu, koji je povezan sa osjećajima radosti. Iako nam samo razmišljanje o davanju čeka može povećati razinu sreće, interakcija licem-u-lice ima puno veći učinak kako se čini. Post kaže "mislim da je to tako jer oni povezuju agente davanja u mozgu puno više kroz ton glasa, izraza lica i cijelog tijela". Mit 6: Jedna veličina pristaje svima Ako tražiš čarobni eliksir da povećaš svoju sreću, biti ćeš jako razočaran. Nema sreće po principu "jedna veličina pristaje svima". Umjesto toga tu je mnogo načima da povećaš svoju sreću. Prevela: Ivona Rimac, Medikus kreativni laboratorij |