Dani Marije Jurić Zagorke Ispis
Knjige
Četvrtak, 25 Studeni 2010 05:26

zagorkaZnanstveni skup posvećen Zagorki, ali i suvremenoj skrivenoj povijesti žena, feminizmu i samoj slici žene na ovim prostorima, bit će po četvrti put u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, ovoga puta od 23. do 27. studenog. Nastavak je to koncepta Dana i znanstvenog skupa kao središnjeg mjesta za raspravu o ženskom autorstvu, odnosno o stvaralaštvu žena u različitim društvenim, povijesnim i kulturnim kontekstima.

Centar za ženske studije i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na znanstvenom skupu predstavljaju dvije teme: Zagorka – život, djelo, naslijeđe, i ovogodišnju glavnu temu Feminizam, antifeminizam i kriza.

Zagorka – Život, djelo, naslijeđe

Tri prethodna skupa pokazala su da postoji zanimanje za istraživanjem Zagorke kao autorice – književnice, novinarke te javne osobe i povijesne figure. Iako prevladava interes za Zagorkin književni tekst, sve češće se želi saznati više i o Zagorki kao kreatorici popularne kulture (urednici ženskih časopisa, autorici popularnih žanrova, popularizatorici nacionalnih i feminističkih ideja i povijesnih sadržaja). Skup je programski otvoren svima koji nastavljaju takva istraživanja i žele predstaviti njihove rezultate.

Feminizam, antifeminizam, kriza

Zagorkino suočavanje s mizoginijom (ženomrstvom) na svakom koraku novinarskog i književnog djelovanja tipično je za odnos patrijarhalne kulture prema ženama. Usprkos uspjesima emancipacijskih politika, mizogini i antifeministički stavovi, predrasude i reakcije, detektiraju se kako u javnom govoru, tako i u znanstvenom, stručnom i kritičkom segmentu. O tome govori druga tema ovog znanstvenog skupa.

Program.pdf

Online-zagreb.hr

Marija Jurić Zagorka

zagorkaMarija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 29. studenoga 1957.), hrvatska književnica i novinarka. Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije, te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.

Listopada, godine 1896. izlazi prvi Zagorkin članak, objelodanjen u Obzoru. Članak je bio odraz rodoljubnog i društvenog revolta pod nazivom Egy Percz ( Jedan časak ). Nakon toga članka na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera ulazi u redakciju Obzora kao referent za mađarsko-hrvatsku politiku, daju joj posebnu sobu, da je nitko od posjetitelja ne bi vidio, jer je žena. Mogla je pisati što je htjela, ali anonimno. Zagorku ova diskriminacija ljuti i vrijeđa, ali ju ne iznenađuje. Time započinje svoj uspon u novinarskoj karijeri.

Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Za vrijeme utamničenja dvojice urednika Obzora 1896. sama je uređivala list pokazavši zadivljujuću energiju i inteligenciju. Potaknula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama, i tako nazvan - Ženski list od 1925. do 1938., zatim Hrvaticu. Unatoč tome stalno je bila izložena podsmijehu i poniženju.

Neko vrijeme je bila urednica Obzora. Surađivala je i u Vijencu i u sarajevskoj Nadi. Počinje pisati romane koji su predstavljali društveni i nacionalni protest. Prvi roman je Roblje (1899.), koji je zaslugom Strossmayera izlazio u Obzoru.

Međutim, u književnosti se javlja još crticom Pod sljemenom koja je izlazila u Bršljanu 1886. Pravu čitateljsku afirmaciju stječe ciklusom romana Grička vještica (Male Novine 1912.-1914.) Kao rezultat autoričina prihvaćanja Strossmayerova prijedloga u razdoblju od 1912.-1953. godine napisala je i objavila dvadesetak romana. Neuklopljiva u književno-stilističku matricu vremena u kojima su se pojavljivala, Zagorkina djela nisu pratile ozbiljne književne kritike. U isto vrijeme čitatelji su s nestrpljenjem očekivali nove nastavke romana koji su izlazili u Malim Novinama, Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskom listu, Hrvatskom dnevniku i Hrvatici. Također na nagovor samog Strossmayera počinje pisati povijesne romane i drame.

Literarni rad
Piše komedije, lakrdije, jednočinke i satire, tim daje značaj razvoju hrvatske dramske književnosti. Njezino scensko djelo je komedija Jalnuševčani (1917.) koja svoje tematsko izvorište crpi jednako iz hrvatske književne tradicije, kao i iz hrvatke zbilje ondašnjeg vremena. Nije lako odgovoriti na pitanje koliko je Zagorka napisala romana. Međutim, smatra se da je napisala oko trideset i pet, od kojih neki nisu dovršeni, a neki možda nisu ni napisani.

Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Đalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u Pismima slavnim ženama kaže: Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.

Povijesni romani
Grička vještica – ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju)
Gordana (1934.-1935.)
Kći Lotrščaka (1921.-1922.)
Kraljica Hrvatâ (1937.-1939.)
Kneginja iz Petrinjske ulice, (1910.), prvi hrvatski kriminalistički roman
Kamen na cesti (1937.), romansirana biografija Zagorke

Wikipedia.org

 

facebook youtube