Prestanite hodati po ljuskama jajeta-P.Mason, R.Kreger |
Knjige |
Subota, 22 Studeni 2008 16:03 |
Osjećate li da se vaše riječi i postupke pogrešno tumači i iskorištava protiv vas? Prikrivate li misli i osjećaje kako biste izbjegli žestoke svađe? Primjećujete li kod nekog iz vlastite okoline snažne, nasilne i nerazumne ispade bijesa, koji se izmjenjuju s razdobljima smirenog ponašanja i ljubavi? Osjećate li da netko manipulira vama, kontrolira vas ili vam laže? Optužuje li vas se često za nešto što uopće niste učinili ili rekli? Osjećate li da vas netko ponekad smatra posve dobrom, a ponekad posve lošom osobom? Ako ste potvrdno odgovorili na neko od ovih pitanja, moguće je da vama bliska osoba ima granični poremećaj ličnosti (BPD). Prestanite hodati po ljuskama jajeta Paul T. Mason, Randi Kreger prevela: Tamara Slišković urednik: dr. med. Matko Josipović izdavač: Jesenski i Turk
Ovaj obuhvatni priručnik za samopomoć pomaže članovima obitelji i prijateljima osoba s BPD-om da razumiju taj samouništavajući poremećaj i nauče kako reagirati na opisano ponašanje, odnosno kako kroz učinkovitije suočavanje s poremećajem prestati hodati kao po ljuskama jajeta i tako pomoći oboljeloj osobi i sebi.
Kriteriji za BDP (granični poremećaj ličnosti) u Dijagnostičkom i statističkom priručniku IV:
Mitovi i stvarnost o BDP-u
Savjeti za komunikaciju s osobom s poremećajem ličnosti
UčestalostBipolarni poremećaj pojavljuje se u 1-3% stanovništva, ali predstavlja 30-60% svih psihičkih poremećaja. U Hrvatskoj boluje oko 50-150 000 osoba, ali broj bliskih osoba koje indirektno pate zbog bolesti najmanje je trostruko veći. Bolest je najčešće javlja u 20-tim ili 30-tim godinama života, ali obično prođe dosta vremena do dijagnoze. Mogućnost oboljevanja je veća ukoliko boluje jedan roditelj (15-25%) odn. brat-sestra blizanac. U muškaraca se češće javlja maničan oblik bolesti, a u žena depresivan. DijagnozaDijagnoza graničnog poremećaja ličnosti postavlja se prvenstveno na temelju kliničke slike. Vrlo često psihijatri spominju ponašanje po principu dr Jekyl / mr Hyde, u smislu dobrog / lošeg koje obično upućuje na dijagnozu bipolarnog poremećaja. U novije vrijeme koriste se snimke mozga napravljene kompjuteriziranom tomografijom (SPECT) koje pokazuju izrazito povećanu odn. smanjenu aktivnost limbičkog područja koje upravlja emocijama. U upotrebi je i test sline koji ukazuje na dvije mutacije gena GRK3 povezanog s bolešću. Diferencijalno dijagnostički važno je razlikovati bolesti štitnjače, upale i tumore mozga, kao i manjak vitamina B12. LiječenjeLijekovi koji se koriste kod graničnog poremećaja ličnosti smanjuju depresiju i ublažavaju impulzivnost. Koriste se antidepresivi i stabilizatori raspoloženja poput litija koji je otkriven 1817.g., a prvi ga upotrijebio australski psihijatar John Cade 1949.g. U posljednje vrijeme potrebljavaju se selektivni inhibitori ponovne apsorpcije serotonina-Prozac, Zoloft i Paxil. Pored lijekova važno je i klinično liječenje, tj.kontinuirana psihoterapija ili bihevioralno liječenje za kontrolu ljutnje.
Poznati s poremećajem ličnosti
Ludwig van Beethoven (1770-1827) je patio od manične depresije, po mišljenju stručnjaka. Rano je pokazao veliki talent i postao je slobodni umjetnik, radije nego da traži stalno zaposlenje. Uprkos gubitku sluha skladao je remek djela i u kasnoj dobi, potpuno gluh. Obitelj i prijatelje izluđivao je promjenama raspoloženja. One se ogledaju i u njegovim najvećim simfonskim djelima- Heroica, Deveta simfonija i druge.
Virginia Woolf (1882-1941) odmalena se odlučila posvetiti pisanju, te su je podučavali privatni učitelji uz pomoć bogate obiteljske biblioteke. Prvi nervni slom doživjela je u 13. godini nakon smrti majke, a drugi deset godina kasnije zbog smrti oca. Napisala je brojna djela, među kojima se ističe roman-biografija Orlando, posvećeno Viti Sackville-West. U jeku II.svj.rata počinila je samoubojstvo napisavši prije toga oproštajno pismo mužu Leonardu.
Vivien Leigh (1913-1967) je cijelog života bolovala od graničnog poremećaja ličnosti. Godinama se liječila u duševnim bolnicama s promjenjivim uspjehom. Na njeno hirovito ponašanje žalili su se suradnici i suprug Laurence Olivier. Meastralan prikaz poremećaja ličnosti dala je u liku Blanche DuBois u kultnom filmu "Tramvaj zvan čežnja" po romanu Tennessi Williamsa za koji je nagrađena Oscarom.
Ernest Hemingway (1899-1961) obrađivao je temu samoubojstva u mnogim svojim djelima, a za svoj opus dobio je i Nobelovu nagradu. Ernest je godinama patio od manične depresije i paranoje i primao elektrošokove koje je krivio za gubitak memorije. Ujutro 2.7.1961. počinio je samoubojstvo što je njegova udovica proglasila nesrećom. Osim njega, samoubojstvo su počinili njegov otac-doktor Clarence, sestra Ursula, brat Leicester i unuka Margaux.
AutoriPaul T. Mason, mg. sc., klinički psiholog, voditelj je programa Odjela za djecu i adolescente u bolnici St. Luke's i psihoterapeut s privatnom praksom u Psychiatric Services u Racineu, Wisconsin. Njegova istraživanja o BPD-u objavljena su u časopisu Journal of Clinical Psychology. Vodi seminare za stručnjake o učincima BPD-a na partnere i članove obitelji.
|