| Predavanje "Autizam-intervencijski pristupi" |
|
| Novosti | |
| Srijeda, 09 Listopad 2019 06:38 | |
|
Pozivamo vas na predavanje "Autizam-intervencijski pristupi" koje će održati prof.dr.sc. Jasmina Frey Škrinjar 14.10. (pon) u 19h u Kazalištu Mala scena / MZ Medveščak. Na predavanju će prof. dr. sc. Frey Škrinjar predstaviti osnovne značajke autizma, učestalost i uzroke, te inkluziji i intervencijskom pristupu osobama sa poremećajima iz spektra autizma. Predavanje je bodovano za liječnike od strane Hrvatske liječničke komore (HLK). Ulaz slobodan.
Roditelji ne žele priznati istinu Izostanak osmijeha, kontakta pogledom i mimike kod bebe, kao i zaostajanje u govoru ili poteškoće u usvajanju socijalnih vještina u prvim godinama života, mogu biti znakovi da s djetetom nešto nije u redu. Roditelji često takvo ponašanje objašnjavaju riječima da se dijete "samo izgubilo" ili se "počelo gasiti", no ono što ni jedan roditelj ne želi čuti je da njegovo dijete ima autizam. U Hrvatskoj je registrirano 1.096 osoba s autizmom, iako se procjenjuje da realna brojka iznosi čak 22.000. Još poraznije zvuči podatak da između 500.000 do milijun Hrvata u obitelji ima autističnog člana. Razlog tako velikog nerazmjera je taj što roditelji često ne znaju prepoznati ili sebi ne žele priznati kako njihovo dijete ima poremećaj iz spektra autizma. Poremećaj je to koji se četiri do pet puta češće javlja kod dječaka nego kod djevojčica, a podaci koji ukazuju na to da neke obitelji imaju 50 do 100 puta češću vjerojatnost da će obiteljskom članu biti dijagnosticiran autizam, potvrđuju genetsku ulogu tog poremećaja. Kako roditelji mogu prepoznati znakove autizma, kako se nositi s činjenicom da imaš autistično dijete, kako pomoći djetetu da napreduje i ima kvalitetan i što je moguće normalniji život te uzrokuje li uistinu MMR cjepivo autizam kod djece, na ova je pitanja za tportal odgovorila doktorica Jasmina Frey Škrinjar, profesorica na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu, članica Hrvatske udruge za autizam te Međunarodnog udruženja za promicanje prava i unaprjeđenje kvalitete života osoba s autizmom. Kako prepoznati simptome?
Autistično dijete se, laički rečeno, povlači u vlastiti svijet, a roditelji i okolina teško dopiru do njega. Traje cijeli život, a razvija se nakon 16 mjeseci dječjeg razvoja koji do tada može biti bez teškoća. Prvi simptomi uglavnom se primjećuju prije treće godine života. Iako djeca s autizmom izgledaju kao i sva ostala djeca, ona ipak imaju znatne životne teškoće, koje postaju sve veće i izrazitije ako se na vrijeme ne zatraži pomoć stručnjaka kako bi se dijete uključilo u odgovarajuće programe usluga u zajednici. "Najraniji znakovi autizma mogu biti već izostanak ili kašnjenje u tepanju ili gugutanju (do 12 mjeseci starosti), izostanak osmijeha, živahnosti, mimike i kontakta pogledom. Dijete se ne odaziva na ime, izostaje korištenje jednostavnih gesta (pokazivanje željenog ili zanimljivog objekta, gesta 'pa-pa' na odlasku i sl.).
Kašnjenje u razvoju Primjećujemo kašnjenje ili odstupanje u razvoju govora, u 16. mjesecu života još ne izgovara niti jednu izoliranu riječ, u drugoj godini starosti dijete radije samo stereotipno ponavlja riječ ili frazu koju čuje, gubi govor ili socijalne vještine koje je steklo, npr. osamljuje se u igri, ili ih uopće ne razvija", pojasnila je prof. dr. sc. Jasmina Frey Škrinjar. "Treba obratiti pozornost na to ima li dijete oskudan, neobičan kontakt očima, odaziva li se kad ga se zove, pokazuje li interes za ljude, prati li i imitira ono što drugi ljudi i djeca rade, razumije li jezik, u kojoj mjeri može surađivati u jednostavnim igrama, čime se i kako samostalno igra, pokazuje li neke specifične neobične i intenzivne interese, uznemiruje li ga promjena rutine, je li dijete stereotipno u svom ponašanju i repetitivno se kreće (vrti oko svoje osi, leprša rukama ili prstima, tapka po nekom mjestu na sebi), ima li pretjerane reakcije, je li hiperaktivno i nemirno i tako dalje", dodaje dr. Frey Škrinjar.
Izvor: tportal.hrVEZANI SADRŽAJI |
