Virus ptičje gripe u Zagrebu Ispis
Novosti
Ponedjeljak, 23 Siječanj 2017 15:54

pticja-gripa-zagrebKod uginulih labudova pronađenih na Jarunu utvrđen je virus ptičje gripe, a isti je virus pronađen i kod uginulog labuda na Bundeku, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede. Radi suzbijanja i sprječavanja pojave i širenja influence ptica na području cijele Republike Hrvatske ministar poljoprivrede donio je Naredbu o držanju peradi u zatvorenom prostoru.

 

Virus ptičje gripe na Jarunu i Bundeku

"Kod uginulog labuda pronađenog 4. siječnja 2017. godine na Jarunu utvrđen je virus visokopatogene influence ptica podtipa H5N8. Isti virus potvrđen je i kod uginulog labuda pronađenog 12. i 15. siječnja, također na Jarunu, dok ostale lešine labudova pronađene kasnije, nisu bile prikladne za testiranje. U jedinom pronađenom uginulom labudu na Bundeku (23. siječnja) utvrđen je virus H5N8.

Virus H5N8 u divljih ptica (labudovi i kormorani) potvrđen je na još 5 lokacija u Republici Hrvatskoj: Cerje (rijeka Biđ)- Vukovarsko- srijemska županija, Bjelo brdo (rijeka Drava)- Osiječko- baranjska županija, Sisak (Mužilovčica)- Sisačko- moslovačka županija, Legrad (jezero Šoderica)- Koprivničko- križevačka županija i Virovitica (kraj dvorca u gradu)- Virovitičko- podravska županija. Ukupno se radi o 28 divljih ptica." priopćeno je iz Ministarstva.

Radi suzbijanja i sprječavanja pojave i širenja influence ptica na području cijele Republike Hrvatske ministar poljoprivrede donio je Naredbu o držanju peradi u zatvorenom prostoru. " Naredbom se propisuje obvezno zatvaranje i držanje sve peradi u zatvorenom prostoru, uzgojene pernate divljači i ptica u zatočeništvu u zatvorenim nastambama, obavezno odvojeno držanje domaćih pataka i gusaka od ostale peradi, zabranjena je uporaba vanjskih spremnika vode za perad, uzgojenu pernatu divljač i ptice" ističu u Ministarstvu. / 27.01.2017. / Vecernji.hr

 

Neopasna bolest za ljude .

pticja-gripaVirus je otkriven u laboratoriju Centra za peradarstvo, nakon što je vlasnik posumnjao na gripu zbog većeg broja uginuća, a odmah je uslijedilo zatvaranje područja i zabrana kretanja. "Radi se o farmi rasplodnih pataka i ne bi trebalo nikakvo meso ići s te farme. Moguće je da je netko kupio jaja i ako je netko to učinio u proteklih 21 dan - po sljedivosti ćemo izvršiti povlačenje ne samo jaja nego i dugih proizvoda", kazao je Agičić.

"Za ljude ovaj virus nije opasan, ali je jako patogen za životinje - želimo spriječiti zarazu daljnju domaće peradi", objasnio je eutanaziju. Problem su divlje ptice, jer one lete kilometrima dalje - virus se najčešće pronalazi kod divljih, vodenih ptica, ali može ga prenijeti sve što leti i ima perje. Prilikom zaustavljanja proširenja virusa gleda se na geografske osobitosti terena - rijeku Savu i šume. Dane su upute za biosigurnosne mjere i promotreni su klinički znakovi i u drugim dvorištima, ali moguće je da je zaržena perad mimo dvorišta u kojima je utvrđena pojava virusa i dalje u fazi inkubacije. Nije mogao odgovoriti kolika je šteta, jer ona će se znati nakon inkubacije. Zasad je poznato da eutanazija slijedi za 2500 ptica u ekstenzivnom uzgoju plus dvije farme.

Vrlo zarazna ptičja bolest

pticeInfluenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica koja se može manifestirati na različite načine, ovisno o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i na pogođene vrste. Prema svojoj patogenosti (sposobnosti da izazove bolest) virus influence ptica dijeli se na: – Visoko patogeni virusi IP (VPIP) se brzo šire i dovode do visoke stope smrtnosti (do 100% u roku od 48 sati) – Nisko patogeni virusi IP (NPIP) uzrokuju općenito blage simptome bolesti te lako mogu proći neotkriveni Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Infekcija u ptica i peradi se širi preko iscjetka dišnog trakta, izmetom, lešinama uginulih ptica. Izmet oboljele ptice sadrži visoku koncentraciju virusa pa se njime može kontaminirati voda, oprema, krma, stelja, prijevozna sredstva, odnosno sve što dođe u kontakt s takvim izmetom, tako da je mogućnost horizontalnog prijenosa velika.

Znakovi karakteristični za bolest:

  • nakostriješenost perja
  • značajan pad nesivosti i valivosti, loša kvaliteta ljuske jajeta
  • kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
  • edem glave i vrata
  • cijanoza kreste i podbradnjaka
  • sitna točkasta krvarenja po sluznicama
  • potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu
  • iznenadno uginuće peradi bez kliničkih znakova bolesti

Obvezno prijavite sumnju na zarazu

Sukladno važećem zakonodavstvu obveza posjednika životinja (svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje životinja) je prijava sumnje na bolest veterinaru. U slučaju primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica molimo da kontaktirate najbližeg veterinara ili Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . Pozivaju se posjednici peradi na odgovorno ponašanje i pridržavanje biosigurnosnih mjera u cilju sprječavanja unosa uzročnika infekcije u domaće peradi. O svim novim informacijama javnost će biti pravodobno informirana. / 23.01.2017 / Dnevnik.hr

VEZANI SADRŽAJI