Srčana aritmija predstavlja odstupanje od normalnog srčanog ritma, odnosno od regularnih srčanih otkucaja. Srce radi nepravilno, prebrzo ili presporo. Normalni broj otkucaja srca u minuti je između 60 i 100. Broj otkucaja preko 100 u minuti se naziva tahikardija a ispod 60 je bradikardija. Naziv aritmija nije pravilan jer doslovno prevedeno znači "bez ritma" - umjesto riječi "aritmija" prikladniji je naziv "disritmija", međutim on se ne koristi.
Nepravilnim radom srca ono ne obavlja svoju funkciju zadovoljavajuće, što šteti organizmu, a osim toga, srce se opterećuje, ugrožava samo sebe i može doći do razvoja ozbiljnijeg oštećenja srčanog mišića.
UZROCI
Uzroke srčane aritmije možemo podijeliti u dvije skupine i to na: Kardijalne:
• Akutni infarkt miokarda • Prolaps mitralne valvule • Kardiomiopatija, upala srčanog mišića (miokarditis) • Urođene srčane greške, bolesti srčanih zalistaka
Nekardijalne:
• Poremećaj elektrolita (kalij, natrij, magnezij) • Medikamenti (antidepresivi, aminofilin, digoxin, bronhodilatatori) • Postoperativno • Infekcije • Alkohol, kofein, droge (kokain, amfetamini) • Stres, povećano lučenje adrenalina u organizmu
Rizik je veći kod osoba koje konzumiraju alkohol, cigarete, imaju povišeni krvni tlak ili srčanu grešku te posebice kod osoba koje su anksiozne (nervozne).Kao najveći i najčešći uzrok srčane aritmije smatra se stres.
KAKO PREPOZNATI ARITMIJU
Neke aritmije ne stvaraju nikakve probleme i detektiraju se tek na rutinskom liječničkom pregledu, dok neke izazivaju prilično jake, pa čak i nepodnošljive simptome. Većina ljudi obično osjeti ubrzan ili usporen rad srca, lupanje ili drhtanje u grudnom košu, ili pak ima osjećaj preskakanja srca. Uz takve promjene srčanog ritma nerijetko se jave i osjećaj nedostatka zraka, pritisak u grudima, vrtoglavica, uz razumljivu prateću psihičku uznemirenost pacijenta. U određenim aritmijama dolazi do poremećaja svijesti, kratkotrajne smetenosti, a ponekad su, nažalost, pojave nekih aritmija i fatalne za bolesnika.
DIJAGNOZA
Obrada započinje uzimanjem podataka o simptomima (anamneza), pregledom, a potom slijede odgovarajuće pretrage. Najčešća pretaga je EKG- snimanje električne aktivnosti srca. Zatim slijede još neke pretrage kao što su:ergometrija,24 satni Holter EKG-a, UZV srca, krvna slika (+jetrene , bubrežne probe, K, Na, Kalcij, Magnezij, hormoni štitnjače), te ukoliko je potrebno i konzultacija kardiologa-elektrofiziologa.
TERAPIJA
Liječenje aritmije ovisi o njenoj vrsti i uzroku. One često mogu biti bezazlena pojava koja ne zahtijeva poseban medicinski tretman. Ponekad pacijent svojim ponašanjem može spriječiti njihov nastanak. Bitno je pokušati utvrditi što ih “izaziva” te izbjegavati te “triggere” ili okidače: stres, nervoza, kofein, nespavanje, alkohol, pušenje.
Kod vrlo anksioznih osoba terapija anksioliticima može uveliko pomoći ublažiti tegobe (kao i razne metode relaksacije, vježbe opuštanja i slično). Zamjećivanje nekih od simptoma aritmije razlog je za konzultiranje sa liječnikom koji će na temelju liječničke obrade utvrditi ozbiljnost aritmije i predložiti liječenje. Postoji niz lijekova koji liječe nastalu ili sprječavaju pojavu nove aritmije. Ako je to potrebno, u odeđenim situacijama primjenjuje se elektroterapija elektrostimulacijom. Slijede potom složenije metode, poput električne ablacije ili kirurških zahvata.
Danijela Aračić, Medikus kreativni laboratorij
MojDoktor.hr

|