| Što znamo o Alzheimerovoj bolesti? |
|
| Medicina | |
| Autor Dina Volcansek | |
| Petak, 20 Rujan 2019 19:19 | |
|
Alzheimerova bolest je najčešći tip demencije koja se pojavljuje i uzrokuje 60-80% slučajeva demencije. U mozgu izaziva promjene zbog kojega pacijent progresivno gubi pamćenje. Simptomi bolesti se pojavljuju nakon 60. godine. Alzheimerova bolest je povezana sa starenjem te je uvjetovana načinom života, okolinom i genetskim predispozicijama. Uzrok simptoma je degeneracija moždanih stanica koja rezultira u promjenama u mozgu zbog sve veće i veće degeneracije stanica u mozgu.
Najčešći simptomi 1. Smanjena sposobnost prihvaćanja i pamćenja novih informacija: • ponavljajuća pitanja ili razgovori • pogrešno postavljanje osobnih stvari • zaboravljajući događaje ili sastanke • izgubiti se na poznatoj ruti 2. Oštećenja u rasuđivanju, složenom zadatku i izvršavanju prosudbe: • slabo razumijevanje sigurnosnih rizika • nemogućnost upravljanja financijama • slaba sposobnost odlučivanja • nemogućnost planiranja složenih ili sekvencijalnih aktivnosti 3. Pojačane vizualne sposobnosti koje nisu povezane s problemima vida: • nemogućnost prepoznavanja lica ili uobičajenih predmeta ili pronalaženje predmeta • nemogućnost korištenja jednostavnih alata, na primjer, za orijentaciju odjeće uz tijelo 4. Smetnje govora, čitanja i pisanja: • poteškoće u razmišljanju uobičajenih riječi dok govore, oklijevanje • greške u govoru, pravopisu i pisanju 5. Promjene u osobnosti i ponašanju: • promjene raspoloženja izvan karaktera, uključujući agitaciju, apatiju • povlačenje iz društva ili nedostatak interesa, motivacije ili inicijative • gubitak empatije • kompulzivno, opsesivno ili društveno neprihvatljivo ponašanje Otežano postavljanje dijagnoze Zbog blagog oblika na samom početku, i simptoma koji se mogu zamijeniti s današnjim užurbanim načinom života, teško je postaviti dijagnozu do tek kasnijeg stadija bolesti. U teškom stupnju bolesti, kada je odumrlost moždanih stanica toliko visoka, osobe nisu u stanju osjetiti dehidraciju, glad i zbog toga ako osobe nisu dobro zbrinute mogu umrijeti od tih, nama jednostavnih situacija. Nedostatak odgovarajućeg lijeka Sam tok bolesti može se podijeliti na nekoliko načina: od prvih simptoma, manjih poteškoća u razmišljanju i sjećanju, zaboravljivosti, gubitka motivacije, te demencije. Činjenica je da moždane stanice nemaju mogućnost obnavljanja, odumiru i ne postoji način da se izbjegnu napredak bolesti, no znanstvenici pokušavaju naći rješenje razumijevanjem samog početka bolesti.
Problem se stvara kada proteini (koji funkcioniraju poput kanala) u neuronima prestaju raditi i nastaje nakupina koja postaje toksična i na kraju izolira stanicu koja potom umire. Odumiranje neurona se odvija u nepredvidljivom obrascu po cijelom mozgu - tako pogođeni dijelovi mozga vidljivo utječu na funkcije povezane uz taj dio mozga. Znanstvenici su pronašli dva proteina čije su promjene povezane s Alzheimerom:
Simptomatsko liječenje
Nažalost, ne postoji lijek za ovu bolest, i jedina je opcija simptomatsko liječenje koje uključuje i razne vježbe za kognitivne sposobnosti, i također postoji liječenje usporavanjem bolesti. Uz činjenice da se šansa Alzheimerove bolesti povećava se godinama (zato je i učestalija kod žena jer duže žive) i da postoji veći rizik ako je član obitelji imao tu bolesti, pušenje, pretilost, teške moždane traume i drugi faktori poput visokog kolesterola i tlaka povećavaju rizik bolesti . Vježbanjem, zdravom prehranom, spavanjem, učenjem i stimulacijom kognitivnih vježbi i socijalne aktivnosti mogu pomoći u smanjivanju mogućnosti razvitka bolesti. U većini se slučajeva članovi obitelji brinu o oboljelim osobama, no s vremenom to postaje fizički i emocionalno zahtjevnije pa se tada često uključuju, ako već nisu njegovatelji. Nadamo se da će se u budućnosti ovoj neizlječivoj bolesti naći lijek jer kao i svaka bolest ostavlja veliki fizički i emocionalan utisak na samu osobu i njezine bližnje.
Dina L. Volcansek, Medikus kreativni laboratorij Mayoclinic.orgVEZANI SADRŽAJI |
Dan 21. rujna se obilježava kao Dan Alzheimerove bolesti, a cijeli je mjesec rujan posvećen podizanju svjesnosti o bolesti kod koje se svake 3.2 sekunde prijavljuje nova oboljela osoba. Od demencija u svijetu boluje 47 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj oko 87 tisuća oboljelih. Ako se ne pronađe lijek za Alzheimerovu bolest procjenjuje se da će do 2050. godine od demencije u svijetu bolovati 115 milijuna ljudi, dok bi se u Hrvatskoj broj oboljelih do 2030. godine mogao popeti na 110 tisuća oboljelih.