Zašto je zeleno zdravo? Ispis
Gastro
Autor UPPT.hr   
Ponedjeljak, 01 Ožujak 2010 11:06

zelenoSvako godišnje doba idealno je kako bismo naš organizam pripremili za povećane aktivnosti i napore, te ga održavali u dobroj formi, opskrbljujući ga vrijednim nutrijentima. Stoga, bez obzira na godišnje doba,  Udruga UPPT preporučuje sezonsko povrće kao što je: špinat, blitva, brokula, cvjetača, poriluk, prokulice, kelj, mladi luk, te ostalo povrće kao celer, cikla, mrkva itd. Povrće u prehrani je prirodni izvor vitamina i energije, a pravilnim izborom i količinama, ne utječe na povećanje tjelesne težine.

Zlatni razlozi za zeleno

1)       znanstvenici u otkrili da prehrana bogata zelenim povrćem povećava naš imunološki sustav, pogotovo suzbijanjem kancerogenih bolesti (sadržava antikancerogene spojeve kao što su lutein i sinigrin)– brokula na prvom mjestu;

2)       povrće sadrži vitamine (betakaroten, vitamin C i E - antioksidansi), folne kiseline, ugljikohidrate, bjelančevine, minerale (kalij, kalcij, željezo,magnezij - elemenata nužnih za pravilni fiziološki razvoj stanica i za održavanje hormonske ravnoteže;

3)       sve zeleno povrće ima malu kalorijsku vrijednost – u prosjeku na 100 grama povrće sadržava otprilike od 25-40 kcal;

4)       uzimanjem zelenog povrća (sirovo ili kuhano, ili salate) smanjujemo potrebu za unosom ostale hrane cca do 30%, te svojim sadržajem balastnih tvari (pogotovo cvjetača) daje nam na duže vrijeme osjećaj sitosti– što uveliko pomaže smanjenju tjelesne težine;

5)       sokovi od povrća (mrkva, celer, cikla sa dodatkom limuna) izvrsno pomažu pri detoksikaciji organizma – npr. kod prevelikog unosa masnoća, šećera i teške hrane – pogotovo nakon blagdana;

6)       sve povrće ima diuretička svojstva (radi velikog sadržaja vode – neko povrće do 80%) te njegovim konzumiranjem preveniramo povišeni krvni tlak,  smanjujemo tegobe s bubrezima i mokraćnim kanalima (npr. poriluk);

7)       zeleno povrće dodatno stimulira enzime koji se aktiviraju tijekom našeg probavnog procesa (potiču metabolizam ugljikohidrata i bjelančevima),  te se na taj način aktivira rad stanica i djeluje pomlađujuće;

8)       sadržava značajnu količinu tanina, te klorofila koji pomaže u zarastanju rana;

9)       koncentrirani izvori klorofila su: špinat,šparoge, zelena paprika, brokula, prokulica, kupus, mahune, grašak, kelj, poriluk, zelene masline, zelene salate, blitva i morske alge; klorofil poboljšava izmjenu energije i tvari, time ubrzava otpuštanje toksina, usporava bakterijski rast te jača energetsku strukturu stanica;

10)    znanstvenici i liječnici uvjerili su se kako je primjena suplemenata klorofila poboljšala krvnu sliku u pacijenata s anemijom, poboljšala rad srca, pozitivno utjecala na regulaciju krvnog tlaka i tako dalje.


Iz svega navedenog dovoljno je razloga kako bismo svakodnevno u naš organizam unosili određene količine svježeg ili kuhanog povrća, te našem tijelu osigurali dovoljno snage, imuniteta i potrebne energije. (kolovoz 2009. /m.v.)

UPPT.hr

facebook  youtube