Lubenica je najpoznatije voćno ljetno osvježenje u svim kombinacijama. Međutim, ovo divovsko voće sadrži i izuzetno puno vitamina i minerala. Lubenice najbolje uspijevaju u toplim, primjerice u južnim i jugoistočnim zemljama Europe (Italija, Kreta, Malaga, Azurna obala), Izraelu, sjevernoj Africi, a kod nas najbolje u dolini Neretve. Postoje brojne vrste lubenica kao što su: dinje, mrežaste lubenice, kantalupe i charentais.

Djelotvorne tvari

Meso lubenice (izrazito crveno ili žuto) sadrži brojne karotene, koji se u metabolizmu razgrađuju u važan vitamin A koji stimulira ljudske gene, a time i inteligenciju. Karoteni potiču stvaranje molekula koneksina, iz kojih nastaju sitni kanalići, kroz koje hranjive tvari iz krvi ulaze u živčane stanice. 

Dokazano je da već nakon 10 minuta od konzumiranja lubenice, u crijevima enzimi i žučne soli pretvaraju karotene u vitamin A. Ove nove molekule okretno vijugaju kroz crijevne stjenke i prodiru kroz krv do jetre i stanica, kako bi obavile svoj posao pomlađivanja (kosti, zubi, oči, koža, kosa, nokti). Molekule vitamina A posebno intenzivno štite sluznice u tijelu od slobodnih radikala, virusa, bakterija i drugih opasnosti.

Lubenice sadrže veliku količinu prirodoksina (vitamin B6), koji djeluje poput "škara" kojima se molekule bjelančevina režu u komadiće kako bi se poboljšao proces probave. Iz tog razloga vrlo često se meso (sirovo ili termički obrađeno) servira zajedno sa lubenicama ili dinjama (osobito pršut). Na taj način piridoksin svaki dan "brine" o sintezi bjelančevina u tijelu. 

Lubenice sadrže i puno niacina (vitamin B3, za disanje stanica), folne kiseline (za rast, stvarenje krvi, lijepu kosu i kožu), te željeza (pogonskog goriva za mozak i živce). Velika je i koncentracija vitamina C važnog za održavanje imuniteta, raspoloženja i koncentraciju. 

Lubenice sadrže vrlo malo kalorija (cca 25-30/10 dkg), ali zato i mala količina daje sitost na duže vrijeme, te se može konzumirati i više puta dnevno. Lubenice su dar prirode – sočne i protiv žeđi, slatke i zdrave, te ujedno izvrstan diuretik i pročistać bubrega i mjehura. 

Prigodni savjeti 

1) Za veće društvo lubenica može poslužiti kao zgodna "zdjela za voćnu salatu" i to tako da je se raspolovi, polovice izdube, sočno meso nareže na kriške te pomiješa sa ananasom, dinjom,grožđem, breskvama i ostalim voćem. Obavezno dodati malo paprene metvice (mente) koja je odličan dodatak ljetnim voćnim salatama. Izdubljene kore napune se voćem i stave u frižider. Izvrsna i maštovita voćna salata.

2) Osvježavajući desert također od polovice lubenica koje smo pomiješali sa sokom od ribizla. Izvrsna salata, a također nakon obroka osvježava dah.

3) Koštice se mogu pržiti i poslužiti kao grickalice. Žutu lubenicu u Italiji serviraju uz pršut kao predjelo, a jednako tako je ukusna sa sirom ili uz sirovu hranu. 

4) Narežite lubenicu i dinju na sitne komadiće, promiješajte mikserom (ili najbolje "miksnim štapom") te dodajte mlijeko (može i sojino), ili jogurt i malo vanilije, iscijeđenog limuna, te komadiće leda. Dobit ćete izvanredan osvježavajući shake (napitak).

5) Umjesto vitaminskih preparata iz ljekarne, uz pomoć lubenica možete u potpunosti pokriti osobne potrebe za vitaminom C, naročito u ljetno vrijeme.  

Iskoristite ljeto, neka lubenice budu svaki dan (i više puta dnevno) na vašem stolu, u svim kulinarskim kombinacijama.   

Izvor podataka: Ljekovitost voća i povrća; Hrana koja liječi, autori K. Oberbeil, dr. med. Christiane Lentz, Veble Commerce, 2005. (pripremila: UPPT/29.07.09./m.v.)

uppt.hr