Proljeće je doba jagoda jer iz staklenika stižu prve crvene, sočne, primamljive jagode koja cijelo ljeto mame svojim mirisom, bojom i obiljem zdravlja. Jagoda (lat. Fragaria Vesca) pripada porodici ruža, a domovina joj je u Europi. Pored divlje šumske jagode, postoje još i brojne druge uzgojene vrste s velikim i raznim oblicima plodova, kao i vrtne jagode - mjesečarke.
Jagode su idealna namirnica za razne kure čišćenja organizma i prilagodbe organizma, laganijoj, ljetnoj prehrani. Ljudski metabolizam je prilagođen proljetnom porastu aktivnosti - više sunca, više vitamina iz voća, više elemenata u tragovima - a sve da bismo se mogli brže kretati. Posebno je važno što se ne moramo prisiljavati na njihovu konzumaciju, jer njihov okrepljujući i osvježavajući okus nas jednostavno - mami. Nabrojit ćemo samo neke od poznatih sorti koje možemo pronaći u našim dućanima i tržnicama: "Miss", "Addie", "Miranda", "Maya", "Marmola" i posebno rijetke mirisne šumske jagode.
Prehrambene vrijednosti
Svježe ubrane jagode nisu samo najukusnije, nego i sadrže vitamine i minerale neophodne našem organizmu (bez obzira što jagode sadrže skoro 90% vode), a pomažu odstranjivanje otrova iz tijela. U razdoblju zrenja jagode doslovno "pohlepno" u sebe uvlače antocijanine, crvena bojila koja u sebi sadrže karotene i čuvaju osjetljivi plod od tvari i bakterija koje bi mogle uništiti biljne stanice.
Prema nekim istraživanjima jagode vode po svojim antioksidantnim svojstvima na listi od 40 vrsta voća i povrća, u kojoj se nalaze špinat, kupine i borovnice. • jedna porcija jagoda (cca 150 g - 8-10 jagoda srednje veličine) sadrži 20% preporučljive dnevne doze folne kiseline, koja je zapravo B vitamin topljiv u vodi; • vrlo su niske kalorične vrijednosti, tako jedna šalica ima samo 35 - 50 kcal (ovisno o njihovoj slatkoći); • interesantno je napomenuti da samo 8 jagoda osigurava količinu preporučenog dnevnog unosa vitamina C za djecu ("jagodica - bobica"); • jagode sadrže do 90% vode; • sadrže i katehine (tanin) koji djeluje antibakterijski; • bogate su folnom kiselinom (važnom za stvaranje krvi i rast stanica); • bogate su kalijem; • izuzetno su bogate manganom, supermineralom koji je potreban čitavom metabolizmu, a osobito za kosti i krvi, hrani živce i mozak, opskrbljuje kožu pigmentima, a najvažnije je što potiče proizvodnju hormona u štitnjači, - enzimi koji su prijeko potrebni za metabolizam ne bi mogli djelovati bez mangana, a njegov nedostatak izaziva umor, bolove u zglobovima i razdražljivost; • lišće i korijenje jagode sadrži djelotvorne tvari koje se koriste u farmakologiji; • ne sadrže natrij (sol); • potpuno su bez masti; • sadrži mnogo dijetalnih vlakana;
Ljekovita svojstva jagoda
Navedene djelotvorne tvari i nutritivna svojstva su dovoljna preporuka da iskoristimo vrijeme obilja jagoda iz razloga što: • konzumacija jagoda svaki dan (jedna porcija dnevno od cca 8 - 10 plodova) pomaže u uništavanju slobodnih radikala; • smanjuju razinu kolesterola u krvi (dijetalna vlakna); • smanjuju učestalost anomalija mozga i perifernog živčanog sustava, stvaranjem krvi i rastom stanica (folna kiselina); • djeluju protuupalno i antibakterijski (katehini, C vitamin); • odstranjuju otrove iz crijeva, ublažavajući probavne smetnje (opstipaciju, nadutost i grčeva) radi sadržaja katehina; • jačaju imunološki sustav i pospješuju metabolizam (sadržaj C-vitamina); • imaju diuretička svojstva i pospješuju čišćenju organizma, a ujedno i smanjuju visoki krvni tlak (radi sadržaja kalija); • plod šumske jagode se u Starom vijeku koristio za bolji rad jetre i žučnih puteva; • list jagode sadrži flavonoide, tanin, eterično ulje i vitamin C, a vrlo često se koristi u obliku čaja protiv proljeva, upala usne šupljine, zubnog mesa, te kao blagi diuretik (1 gram usitnjenog lista preliti šalicom kipuće vode, procijediti nakon 10min, pije se hladan ili topao); • jagode se koriste za njegu zubi jer pospješuju bjelinu zubi (žvakati par minuta, a nakon toga zube isperati mlakom vodom u koju se može dodati prstohvat sode bikarbone); • prepolovljenim jagodama možemo osvježiti lice tako da ga lagano istrljamo, a također i ublažiti opekline od sunca;
Alergijske reakcije
Bez obzira na njihovu nutritivnu vrijednost i korisnost, jagode mogu kod ljudi (a osobito kod djece) izazvati alergijske pojave, kao npr. mjehuriće u usnoj šupljini i na usnicama, radi visoke koncentracije tanina. Zato bi bilo preporučljivo uzimati jagode iz bio uzgoja, te svakako prije konzumiranja dobro oprati u hladnoj vodi i pod laganim mlazom. Također osobitu pozornost obratite pri kupnji uvoznih jagoda, koje svojim velikim plodovima i intenzivno crvenom bojom govore o tome da su tretirane i obrađivane pesticidima, herbicidima, pojačivačima rasta, smolama, voskovima i bojama ne bi li se uzgojili što veći i sočniji plodovi.
Jagode u kulinarstvu
Slasne, ukusne i mirisne jagode dovoljne su same po sebi, ali isto tako sastav su nebrojenih maštovitih kulinarskih inspiracija u izradi slastica (torte, kolači, sladoledi, marmelade) čiji okusi i izgled su praznik za nepce i oči svih sladokusaca. Mnogi će se složiti da su jaogde od sveg voća nekako najpoželjnije ("najsenzualnije") u slatkom ruhu - tj. prekrivene šlagom ili umočene u rastopljenu čokoladu i poslužene uz bijelo vino, ili u nekim istarskim restoranima poslužene kao hladna krem juha, a da ne govorimo o jagodama i šampanjcu.
Talijani, kao majstori sladokusci (sjetimo se npr. Don Juana koji je jeo jarebice u umaku od čokolade) također "eksperimentiraju s jagodama" tako da na njih kapnu par kapi aceta balsamica kako bi im pojačali i dali neobičan okus, a isto tako kombiniraju jagoda i pršut. Ipak "kraljica jagoda" je šumska jagoda, koja plijeni svojim intenzivnim mirisom i posebnim okusom, te nisu bez razloga najvrijedniji sastojak deserata visoke kuhinje. No, vrijeme njihove zrelosti je vrlo kratko, za sakupljanje treba dosta vremena i volje, te im je iz tog razloga i cijena visoka.
Zanimljivosti o jagodama
• u Belgiji postoji Muzej jagoda (Musee de la Fraise - Wepion sur Meuse Belgique); • Shakespeare ju je opisao u Othellu i iskoristio kao ukras za Desdemonin ručnik; • Indijanci su poznavali jagode i prije dolaska kolonizatora miješali ih u kruh, a nakon što su ga kušali kolonizatori i tako je nastao tzv. "kolač od jagoda"; • u doba Grka i Rimljana jagode se još nisu uzgajale, nego su rasle kao divlja biljka; • jagode ne rastu u tropskim krajevima; • godine 1454. nastao je prvi dokument o jagodi, radilo se o biljci u herbariju; • kraljica Anne Boleyn, druga žena Henrika VIII, koju je kasnije dao pogubiti, na vratu je imala obilježje od rođenja u obliku jagode, što su kasnije neki protumačili kao znak da je vještica; • u ostacima sojenica u Europi nađene su sačuvane sjemenke jagode (u jednoj jagodi je prosječno 200 sitnih sjemenki); • jedinstvena je po tome što svoje sjemenje nosi na vanjskoj strani, a ne na unutarnjoj; • jagoda je najranije voće u proljeće; • Hrvatska je 16.03.2010.g. izdala poštansku marku s motivom jagode (Fragaria vesca L.) pod brojem serije 762. Hrvatska flora – Voće – Šumska jagoda
Mirela Vidović Uppt.hr |