Sunce nam je potrebno kako bi naša tijela mogla proizvoditi vitamin D koji je važan za jake kosti, te za reguliranje razine serotonina i triptamina, neurotransmitera koji omogućavaju naše dobro raspoloženje i uredan ciklus spavanja i budnosti. Međutim, kao i sve ostalo, tako i preveliko izlaganje sunčevim zrakama može postati štetno, odnosno uzrokovati nastanak karcinoma kože.

Devedeset posto ultraljubičastog zračenja dolazi u obliku ultraljubičastih A (UVA) zraka koje ozonski omotač nije apsorbirao, a koje prodiru duboko u našu kožu. Ostatak čine ultraljubičaste B (UVB) zrake koje ozonski omotač djelomično apsorbira, a one ne prodiru u našu kožu duboko kao UVA zrake, ali uzrokuju opekline kože. I UVA i UVB zrake mogu uzrokovati nastanak karcinoma kože.

Dobivanje tena

Većina ljudi smatra da nam je zaštita veća što nam koža više potamni, međutim, to je zapravo znak da je došlo do oštećenja kože. Tamnjenje je obrambeni način na koji naša koža reagira na ultraljubičasto zračenje ili lampe u solarijima. Koža se pokušava zaštititi od sunčevih zraka tako što proizvodi tamni pigment – melanin, koji potamnjuje stanice vanjskog sloja kože – epidermisa. Taman ten uzrokuje trajnu štetu koja se akumulira i mogu proći godine prije nego što posljedice postanu vidljive. Izgorjela koža se povezuje s nastankom melanoma koji je smrtonosni tip karcinoma kože. Neka istraživanja pokazuju da se rizik nastanka melanoma udvostručuje i ako samo jednom izgorite na suncu.

Ultraljubičaste zrake oštećuju staničnu DNK i mada naše tijelo uspješno popravlja dosta nanesene štete, tokom vremena preostala šteta može dovesti do staničnih mutacija koje uzrokuju nastanak raka kože. Predugo izlaganje suncu bez adekvatne zaštite može uzrokovati i prerano starenje kože, nastanak bora i smeđih mrlja na koži. Ultraljubičasto zračenje je i glavni uzrok nastanka katarakte, odnosno zamagljenja leće oka.

Opasnosti tamnjenja u solarijima

Iako se smatra da je tamnjenje pod umjetnim zrakama sunca sigurnije od prirodnog i ono je jednako opasno za vašu kožu kao i prirodno sunčanje. Istraživanja pokazuju da osobe koje na ovakav način tamne pretjeruju u vremenu provedenom na sunčanju i tako se podvrgavaju prevelikom zračenju.

Jedno istraživanje napravljeno na pacijentima s karcinomom kože, otkriva da sunčanje u solarijima povećava rizik od karcinoma pločastih stanica za 150%, a karcinoma bazalnih stanica za 50%.

Kreme za sunčanje

Pravilnim korištenjem krema za sunčanje trebali bismo izbjeći štetu učinjenu prevelikim izlaganjem suncu. Mnoge kreme za sunčanje kombiniraju nekoliko različitih kemijskih sastojaka kako bi dale veliki spektar zaštite protiv UVA i UVB zračenja. Iako kombinacije ovih kemijskih sastojaka pružaju zaštitu od sunca, one istovremeno imaju i štetan učinak.

Što znače zaštitni faktori (ZF)?

Većina krema za sunčanje sa zaštitnim faktorom (ZF) 15 ili više dobro štiti. Što znače ovi brojevi? Ako koži treba 20 minuta da izgori bez zaštite, onda ZF 15 treba štititi 15 puta dulje, odnosno pet sati. Međutim, nemojte očekivati da će vas i štititi toliko dugo, jer kreme uglavnom štite oko dva sata. Iako etiketa može navoditi ZF 30, te UVA/UVB zaštitu, ZF znači samo koliko štiti od UVB zračenja i nema ništa s UVA zaštitom.

Sastojci krema za sunčanje

Iako proizvođači krema za sunčanje tvrde da nas one odlično štite, kako to da danas ima više karcinoma kože nego ikada? Nisu rupe u ozonskom omotaču jedini uzročnik. Pogledajmo malo sastojke krema za sunčanje, koje navodim u izvornom obliku kao što se i pojavljuju na etiketama:

Benzophenone (derivati benzophenone-3 ili oxybenzone), homosalate i octyl-methoxycinnamate (poznat i kao octinoxate) mogu oponašati prirodne tjelesne hormone i dovesti do tjelesne neravnoteže. Mnoge kreme za sunčanje sadrže kemijski sastojak benzophenone (ili njegove derivate benzophenone-3 ili oxybenzone) jer je jedan od najboljih kemijskih zaštita protiv i UVA i UVB zraka. Međutim, kreme koje sadrže ovu kemikaliju nisu dobar izbor. Benzophenone je snažan generator slobodnih radikala, a aktivira ga ultraljubičasto svjetlo. Ovi slobodni radikali mogu inicirati reakciju koja će dovesti do melanoma i drugih karcinoma kože.

Padimate-o i ayobenzone (poznat i kao parsol 1789) za koje se sumnja da uzrokuju DNK štetu kada su izloženi suncu.

Triethanolamine (TEA) je sastojak koji se može kombinirati s nitritima i uzrokovati formiranje nitrozamina koji uzrokuju karcinom. Nitriti se ne navode na etiketama proizvoda, pa se stoga ne zna koji proizvodi su kontaminirani nitrozaminima. Postoji podatak da čak do 35% TEA koji se nanese na kožu može doći u cirkulaciju.

Ostali štetni sastojci uključuju octyl dimethyl PABA, PABA derivate salicylate i cinnamate, mexoryl, diethanolamine (DEA), parabene.

Osim toga, neka istraživanja pokazuju da je kod većine krema za sunčanje koje nalazimo u trgovinama upitno navedeno trajanje zaštite, te UV zaštita. Isto tako „vodootporno“, „protiv znojenja“ i „cjelodnevna zaštita“ samo su reklama i daju nam lažan osjećaj sigurnosti koji dovodi do toga da ne pazimo na zaštitu onoliko koliko bi trebali.

Nano sastojci u kremama za sunčanje

Neke organizacije za okoliš, poput Environmental Working Group, smatraju da, unatoč tome što ne postoji dovoljno sigurnosnih podataka, kreme za sunčanje s titan dioksidom i cink oksidom nano veličine predstavljaju manju opasnost od onih koje sadržavaju aktivne sastojke poput oxybenzona i octyl methoxycinnamata. Osim što su učinkovitije, kreme za sunčanje koje sadržavaju titan dioksid i cink oksid nano veličine općenito sadržavaju manje opasne sastojke.

Međutim, istraživanja pokazuju da, iako su ove kreme za sunčanje sigurnije od onih koje sadržavaju benzophenone, ipak ih ne bi trebalo stalno niti često koristiti. Titan dioksid ima sposobnost uzrokovanja DNK štete na stanicama i postoji mogućnost da je kancerogen.

Cink oksid je mineral koje daje potpunu UVA/UVB zaštitu, ima protuupalna svojstva i smatra se sigurnim sastojkom krema za sunčanje. Zbog zabrinutosti u toksičnost nano-čestica cink oksida ili titan dioksida danas se provode istraživanja o apsorpciji kroz kožu i fototoksičnosti nano-čestica u kremama za sunčanje i kozmetici. S obzirom da se ne zna jesu li nano-čestice sigurne ili ne, proizvode koji ih sadrže treba upotrebljavati oprezno, a pogotovo kada su u pitanju djeca.

Djeca i zaštita od sunca

Za djecu je vrlo bitno da svakodnevno neko vrijeme provedu na suncu, međutim trebamo biti jako oprezni jer u osjetljivija od nas i trebamo ih dobro zaštititi. Vrlo je razborito djecu ne izlagati suncu u vremenu od 10:00 do 15:00 sati. Isto tako treba imati na umu da pijesak i kamenje reflektiraju sunčeve zrake, pa ako se i nalazite pod suncobranom to ne znači da su djeca potpuno zaštićena.

Na žalost, ne može se vjerovati u istinitost podataka na etiketama na kremama za sunčanje i zato oprezno. Informirajte se prije kupnje. Ono što trebamo tražiti kad kupujemo kremu za sunčanje je da je da sadrži sastojke s biljnom i mineralnom osnovnom, a bez kemijskih dodataka. Otiđite u trgovinu s prirodnim proizvodima i pronađite takvu kremu za sebe i svoju obitelj. Kupujte prirodno! Imajte na umu da popularne kreme za sunčanje sadrže i kemikalije koje imaju jako estrogensko djelovanje koje može utjecati na normalan seksualni razvoj i uzrokovati probleme reproduktivnih organa, te uzrokovati iritaciju kože i osipe.

Načini na koji možete zaštititi sebe i svoju obitelj:

• Kupite kremu za sunčanje koja sadržava prirodne sastojke.
• Nanesite kremu za sunčanje 20-30 minuta prije izlaganja suncu.
• Svakih dva sata nanesite novi sloj kreme za sunčanje, te poslije plivanja i znojenja čak i ako koristite kremu koja je „vodootporna“.
• Obucite gusto tkanu tamnu odjeću koja će spriječiti prodiranje sunčevih zraka za razliku od tanke i svijetle odjeće.
• Nosite šešir širokog oboda kako biste zaštitili glavu, vrat, lice i uši.
• Zaštite oči. Nosite sunčane naočale koja daju zaštitu od UV zračenja.
• Djeci isto kupite kvalitetne sunčane naočale.
• Izbjegavajte izlaganje suncu u vremenu od 10:00 do 15:00 sati (pogotovo djeca).
• Koristite se maslinovim uljem kao zaštitom od sunca. Ribari to rade već stoljećima. Dermatolozi tvrde da sadržava UV zaštitni faktor 20. Pomaže kod opeklina od sunca. Prirodna je zaštita bez štetnih kemijskih sastojaka.

Dubravka Gec Alapić

Savjetnica za kliničku nutriciju

Nutricionistički klub i savjetovalište «Svijet zdravlja»

  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

www.svijet-zdravlja.hr