Prevencija kod alergija Ispis
Novosti
Srijeda, 06 Svibanj 2015 10:24

pasMeđu najraširenije bolesti današnjice ubrajamo alergijske bolesti. Alergija ili preosjetljivost je neuobičajena i prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, čimbenike okoliša. Razne biološke čestice prenosive zrakom glavni su uzročnici respiratornih bolesti. Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u razvijenim zemljama.

 

 

Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu. Osnovno je obilježje polinoza godišnja periodičnost, tj. pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije biljaka. Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazale su da je 25% svjetske populacije alergično, s tendencijom povećanja bez obzira na dob, rasu i socijalni status. Ovisno o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori.

Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta, a glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke. Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete:

•rasprostranjenost,

•proizvodnja peluda u ogromnim kolicinama,

•oprašivanje vjetrom (anemofilnost) i

•sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju.

Za razvoj alergijskih bolesti u Hrvatskoj važna je polinacija biljaka triju botanickih skupina: drveca, trava i korova. Glavna polinacijska sezona traje od ranog proljeca do kasne jeseni. Sve biljne svojte nemaju jednako alergenu pelud. Jako alergenu pelud ima drvece lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.

Peludni kalendar

peludni kalendar

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preventivne mjere

•izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena;

•za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže;

•pri povratku kući oprati ruke, istuširati se, oprati kosu i presvući odjeću;

•ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi;

•prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće koncentracije peludi;

•nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana;

•četkati i prati kućne ljubimce, jer oni također skupljaju pelud;

•boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima;

•uzimati redovito terapiju propisanu od strane liječnika.

 


 

Stampar.hr

VEZANI SADRŽAJI